ADVERTISEMENT

Zelena tranzicija, iako praćena brojnim izazovima, otvara vrata za inovacije, pokreće razvoj novih tržišta i postavlja temelje za održiviji i otporniji ekonomski razvoj.

Revicon, prepoznajući značaj održivih poslovnih modela, aktivno pruža podršku kompanijama u Bosni i Hercegovini kroz edukaciju, savjetovanje i razmjenu dobrih praksi. Njihova misija je jasna – ubrzati zelenu tranziciju i pomoći kompanijama da iskoriste prilike koje ova transformacija donosi.

Upravo o tim prilikama razgovaralo se na 21. Međunarodnom ekonomskom forumu “Zelena transformacija i održivo poslovanje”, koji se održava danas i sutra (4. i 5. decembra) u Dubrovniku.

Na panelu “Finansiranje zelenih projekata i otpornosti ekonomije”, Jasmin Hošo, predsjednik Uprave Tondach BiH, naglasio je važnost balansiranja ekonomskog rasta s očuvanjem prirode, uz osiguranje da benefiti zelene tranzicije budu dostupni svima.

Jasmin Hošo (Izvor: Revicon)

Klimatski izazovi i potreba za brzim djelovanjem

Sve češće katastrofe, poput ovogodišnjih poplava u Jablanici i u Valensiji, podsjećaju na hitnost prelaska na održive prakse. Globalni okviri, poput Pariškog klimatskog sporazuma i Evropskog zelenog dogovora, postavljaju ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija i očuvanje resursa, ali je njihova implementacija odgovornost svih – od vlada i kompanija do pojedinaca.

Kompanije koje prepoznaju ovu priliku ulažu u obnovljive izvore energije, ekološki prihvatljive tehnologije i optimizaciju poslovnih procesa. Na taj način jačaju svoju konkurentnost i dugoročno opstaju na tržištu.

“Održive inovacije više nisu opcija već nužnost. One omogućavaju kompanijama da smanje troškove, prilagode se promjenama i doprinesu društvenom razvoju,” ističe Hošo.

Primjeri zelene tranzicije vidljivi su u projektima koji potiču decentraliziranu proizvodnju energije, poput lokalnih solarnih elektrana, te u modernizaciji industrije uz pomoć novih tehnologija. Ovi modeli smanjuju negativan utjecaj na okoliš i čine ekonomije otpornijima na globalne krize.

Važnu ulogu u ovoj tranziciji imaju vlade. Kroz zakonodavne reforme, subvencije i programe prekvalifikacije radnika, one osiguravaju osnovu za uspjeh održivih inicijativa. Hošo naglašava i važnost inkluzije:

“Kućanstva s nižim prihodima često nemaju pristup tehnologijama poput solarnih panela. Kreativna rješenja, poput povoljnih finansijskih modela, mogu pomoći u prevazilaženju ovih prepreka.”

Edukacija – ključ za uspješnu tranziciju

Finansijska i digitalna pismenost stanovništva dodatno osnažuju zelenu transformaciju, ali ključni akter u ovom procesu je menadžment kompanije. Informirano društvo bolje razumije prednosti održivih praksi i aktivno doprinosi njihovoj primjeni. Međutim, kako ističe Hošo, edukacija lidera u Bosni i Hercegovini ima presudnu ulogu:

“Samo kompanije čiji lideri razumiju principe zelene tranzicije mogu u potpunosti iskoristiti benefite održivog razvoja.”

Zelena tranzicija nije samo ekološka potreba već i ekonomska prilika. Saradnja između kompanija, vlada i zajednica može izgraditi otpornije ekonomije i pravednija društva. Na forumu je jasno poručeno: održiva budućnost nije cilj za nekoliko odabranih – ona je šansa za cijelo društvo.

“Uz zajednički napor i inovativan pristup, možemo izgraditi otpornije ekonomije i pravednija društva,” zaključio je Hošo.