Prekogranična kupovina, godinama je bila uobičajna pojava, te su radnje u Gradišci, Bijeljini, Brodu bile pune kupaca iz susjedne Hrvatske. Novim propisima iz komšiluka, ta praksa se ograničava.
ADVERTISEMENT
Pod izgovorom borbe protiv šverca, vlast u susjednoj Hrvatskoj odlučila je ograničiti iznos kupovine u BiH za svoje građane koji žive na pet kilometara od granice. Naime, prema ranijim propisima, građani Hrvatske u BiH su mogli kupiti robu u vrijednosti do 300 eura i to uvesti u svoju državu bez plaćanja carine i PDV-a. Međutim, pozamašnoj bescarinskoj kupovini u BiH, prema svemu sudeći, došao je kraj.
Nevidljiva linija na pet kilometara
Na pet kilometara od granice Hrvatska je povukla nevidljivu liniju. Za one koji žive unutar te zone vrijedi pravilo do 40 eura, dok je za one izvan nje magična brojka – 300 eura.
Dakle, desetine hiljada stanovnika pograničnih mjesta u Hrvatskoj diskriminirani su, navode, propisom kojim se deklarativno sprječava šverc, ali od kojeg najviše štete imaju obični građani s obje strane granice. Apsurdnost situacije najbolje se vidi na raskrižju Okučana i općine Kosovac u Hrvatskoj. Stanovnici Okučana iz BiH mogu uvesti 16 litara piva, čak 7,5 puta više od susjeda iz malo udaljenije općine Kosovac.
Kako prenosi portal Net.hr, Željko iz Stare Gradiške živi dva kilometra od graničnog prijelaza. A prema novom carinskom propisu, preblizu granici je, pa iz shoppinga u BiH smije prenijeti robu u vrijednosti do 40 eura.
"Ja ne znam što ja sad mogu švercati u ovoj korpi, nek pogledaju. Imam glavicu zelene salate. To ne smijem prenijeti, hahaha", govori Željko iz Stare Gradiške.
"Nepravda, nepravda, znači mi koji smo tu uz granicu nemamo nikakva prava. Nemamo ni povrat poreza. Ništa. Nikakva prava nemamo, kao da smo zadnja rupa na svirali", bijesan je Matija iz Novog Varoša.
I stanovnici Slavonskog Broda, kao i brojnih manjih mjesta, suočavaju se s istim problemima.
Značajan iznos
Ova novina prošla je "ispod radara" u BiH, a itekako se tiče naših građana koji su posljednjih godina investirali u brojne trgovine, benzinske pumpe, automehaničarske radnje... A sve kako bi zaradili za život upravo od brojnih kupaca iz Hrvatske, koji zbog nižih cijena, ali i povrata PDV-a, dolaze u BiH na redovnu kupovinu.
Koliko je značajan ovaj "problem", ukazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO). Dakle, iz UIO su kazali za Euronews BiH da su strani državljani prošle godine kupili robu u BiH u vrijednosti od 95,2 miliona KM, te su po tom osnovu zatražili povrat PDV-a u iznosu od 13,8 miliona KM.
"U Bosni i Hercegovini su najviše kupovali građani susjednih zemalja: Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje: osnovnim životnim namirnicama, stvarima za kućanstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja, te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a", pojasnili su.
Dodali su da strani državljani, koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a u smislu ovog propisa, su fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH. Ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine.
Prema dostavljenim podacima, vidljivo je da je broj zahtjeva za povrat PDV-a rastao od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.
Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, dok je iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio skoro 20 miliona KM. Ovakvu statistiku prekida pandemija uzrokovana virusom Covid-19, te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM. Značajan pad zabilježen je i 2012. godine, kada je vrijednost sa PDV-om pala sa skoro 85 miliona na 34 miliona KM. U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno još trebati vremena da bi se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije virusa Covid-19, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama.
Bolje da se nije desilo
Za komentar pitali smo ekonomistu Igora Gavrana, koji je za Euronews BiH kazao da, ako se ovaj limit odnosi na jednu osobu i jednu transakciju, onda i nije veliki problem jer onaj ko živi blizu granice može je prelaziti puno lakše i češće nego neko ko živi dalje.
Igor Gavran (Izvor: Usptupljena fotografija)
A ako ide u porodičnu kupovinu, više od jednog člana porodice, onda se i taj iznos multiplicira.
"Tako da poređenje nije sasvim adekvatno jer onaj ko živi daleko ne može realno često prelaziti granicu. Logika je naravno da se izbjegne šverc, jer 300 eura nije previše, ali ako neko živi 500 metara od granice i može 365 dana kupiti po 300 eura robe, to je već ozbiljna količina koja se može preprodavati ako ta razlika u cijeni opravdava", pojasnio je.
Dodao je da jedino ostaje nejasno zašto baš pet kilometara od granice povlače tu nevidljivu liniju koja razdvaja ljude u Hrvatskoj.
"Zašto je granica baš tu postavljena? Također, iznosi se moraju povećati zbog inflacije, jer 40 eura je zaista premalo. Mislim da bi neka realnija razlika bila da je prvi iznos barem 100 eura, a drugi barem 500 eura", smatra Gavran.
Prema njegovim riječima, iz ugla BiH je bolje da se nije desila ova diskriminacija i da se omogući što veći iznos jer bi to potaknulo rast prekogranične trgovine.
"Doduse, postoji i negativan efekat na naše građane jer ova prekogranična trgovina potiče rast cijena, pa ako je nešto u BiH puno jeftinije nego u Hrvatskoj, onda bi pogranični trgovci mogli povećati cijene toliko da Hrvatima i dalje bude jeftinije, ali Bosancima postane skupo", naglasio je Gavran.
Sličnog mišljenja je i ekonomista Admir Čavalić, koji je za Euronews BiH kazao da diskriminacija ovog tipa jednostavno nema smisla, te da sumnja da će dati neka rješenja u vezi sa zaustavljanjem šverca i sličnih aktivnosti.
Admir Čavalić (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, to nosi niz negativnih efekata, posebno za pogranične dijelove. Naime, vještački se ograničava potražnja za stanovnike Hrvatske koji imaju najviše mogućnosti i najviše inicijativa da obavljaju kupovinu u Bosni i Hercegovini. Očekujem da će se ova mjera korigovati", istakao je.
Ekonomista Željko Rička za Euronews BiH naveo je da iz propisa koje je pročitao može se zaključiti da je tačno je da postoji razlika između 300 EUR i 40 EUR za osobe iz pograničnog prostora i osoba iz područja koja su više od pet kilometara udaljeni od granice.
"Slažem se da to može predstavljati diskriminaciju ali, pri tome, treba imati u vidu i da osoba koja živi u pograničnom prostoru uz dokazivanje da putuju dalje od pogranične zone ili da se ne vraćaju iz pogranične zone susjedne treće države ima pravo da koristi povlasticu od 300 EUR. Ono što je potrebno realno procijeniti, carinski organi su navedom mjerom željeli ograničiti masovno korištenje mogućnosti nabavke roba u pograničnom području u BiH i time imati, objektivno povoljnije cijene u BiH", istakao je.
Željko Rička (Izvor: Ustupljena fotografija)
Dodao je da iz ovog je jasno da osobe koje žive u pograničnoj zoni realno mogu, svaki dan, dolaziti u BiH, jeftinije nabavljati robu, bez plaćanje PDV i carine.
"Pojednostavljeno, oni mogu kroz osam prelazaka granice ostvariti efekt od 300 EUR sa ovim umanjenjem dozvoljenog prenošenja roba do 40 EUR dnevno. Da budemo realni, da ne postoje razlike u ovim osnovicama (300 i 40 EUR) onda bi stanovnici Hrvatske koji žive van pograničnog pojasa mogli smatrati da su diskriminisani u odnosu na osobe iz pograničnog područja", zaključio je.