ADVERTISEMENT

Kroz niz trgovinskih poteza, Trump je jasno pokazivao da će poduzeti mjere kako bi osigurao da američki interesi budu prioritet, uključujući uvođenje carina i drugih trgovinskih barijera prema stranim partnerima.

Najnovije najave o uvođenju novih carina na proizvode iz Europske unije (EU) postavljaju nove izazove za globalnu ekonomiju, a potencijalne posljedice za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i regionalnu ekonomiju mogu biti dalekosežne.

Potencijalni šokovi i njihovi ekonomski efekti

Prema podacima, EU je jedan od ključnih trgovinskih partnera SAD-a, a trgovinska razmjena između ove dvije sile obuhvaća širok spektar proizvoda, od automobila i industrijskih proizvoda do hrane i elektronike.

Ukoliko Trumpova administracija zaista odluči uvesti carine na robu iz EU, učinak na cijeli kontinent mogao bi biti značajan.

Stručnjaci predviđaju da bi carine na proizvode poput automobila, dijelova, ali i drugih industrijskih proizvoda, izazvale ozbiljne posljedice za europske izvoznike.

Jedan od ključnih faktora u ovoj dinamici je i utjecaj na Njemačku, koja je najveći europski trgovinski partner SAD-a.

Niz automobilske industrije, uključujući marke kao što su Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz, značajno ovise o američkom tržištu.

Iako se automobilska proizvodnja u Meksiku ne može zanemariti, posljedice za europske proizvođače bi bile neupitne.

Sa carinama na proizvode koji dolaze iz EU, njemačka autoindustrija bi bila među najvećim gubitnicima ove trgovinske politike.

Taj gubitak mogao bi potaknuti “efekte druge runde”, gdje bi smanjenje potražnje u SAD-u negativno utjecalo na europske izvoznike, uključujući i BiH.

Sjedište BMW u Minhenu (Izvor: AP Photo/Matthias Schrader)

Eksterni pritisci na malim tržištima: Šta BiH može očekivati

Iako Bosna i Hercegovina nije direktno uključena u glavne trgovinske razmjene SAD-a i EU, njen ekonomski sistem snažno ovisi o europskom tržištu, posebno kroz izvoz komponenti i gotovih proizvoda za europske industrije, među kojima je automobilska industrija najvažniji sektor.

BiH, kao malo tržište s visokim udjelom uvoza, već se suočava sa izazovima, koji uključuju smanjenje potražnje u europskim zemljama uslijed postojećih ekonomskih kriza.

Uvođenje carina na proizvode iz EU moglo bi pogoršati stanje, posebno ako bi se smanjila proizvodnja u europskoj autoindustriji, o kojoj BiH direktno ovisi.

Aziz Šunje (Izvor: EFSA UNSA)

Profesor Aziz Šunje s Ekonomskog fakulteta, upozorava da bi za BiH posljedice bile izuzetno negativne, budući da bi veliki dio izvoza bh. kompanija bio usmjeren prema europskim tržištima.

Prije svega te carine osjetit će prvo zemlje kojima se direktno uvedu carine poput Kanade i Meksika. No, tu su rizici i za Bosnu i Hercegovinu.

"Ukoliko dođe do uvođenja carina na robu iz Europske unije, prije svega možemo očekivati negativne posljedice za bh. izvoznike, s obzirom na to da većina našeg izvoza upravo odlazi na to tržište", kazao je Šunje i dodao:

"To bi dodatno pogoršalo već postojeće stanje koje je uzrokovano krizom u Njemačkoj, kao i krizom u nekim drugim dijelovima Europske unije. O tome je sada nezahvalno prognozirati, ali smatram da ovaj potez Trumpa nije dobar. Ovo je korak nazad i ne vodi ni čemu dobrom" kazao je Šunje.

Neizvjesnost u izvoznoj dinamici

Prošlogodišnje turbulencije u automobilskoj industriji, koja je već trpjela uslijed pandemije, negativno su se odrazile na BiH.

Povećanje carina koje Trump najavljuje, može dodatno smanjiti izvoz BH automobilske industrije prema EU, s obzirom na smanjenje proizvodnje europskih proizvođača, ali i na mogući pad potražnje na američkom tržištu.

Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije BiH, za Bloomberg Adriju naglasio je da bi najava carina mogla ozbiljno ugroziti izvoz bh. komponenti za europske brendove, posebno jer su mnogi od tih brendova, poput Volkswagena, u velikoj mjeri povezani s američkim tržištem.

Ovisno o tome kako se postavi američka administracija prema europskoj industriji, bh. kompanije bi mogle osjetiti pad u proizvodnji i izvoznoj dinamici.

"Samim tim, isporuke komponenti proizvedenih u BiH za automobilske brendove Europe bi se drastično smanjile. Prvenstveno zbog zatvaranja američkog tržišta, ali i smanjene potrebe za vozilima u Europi"

Šta ako EU uzvrati istom mjerom?

Europska unija, koja već priprema strategiju za pregovore s SAD-om, također mora balansirati u cilju zaštite svojih interesa, ali i održavanja stabilnih trgovinskih odnosa s Washingtonom.

Ursula von der Leyen i drugi lideri EU poručuju da će unija zaštititi svoje ekonomske interese, ali ne isključuju mogućnost pregovora s Trumpovom administracijom.

"Bit ćemo spremni za teške pregovore gdje bude potrebno i kako bismo pronašli rješenja gdje god je to moguće, razmotrili bilo kakve pritužbe i postavili temelje za snažniji partnerstvo. Bit ćemo otvoreni i pragmatični u tome kako to postići“, izjavila je predsjednica Europske komisije.

Ukoliko EU bude prisiljena primijeniti ekonomske protumjere, BiH bi mogla osjetiti povećanje cijena određenih proizvoda uvoženih iz SAD-a, a također i smanjenje izvoza prema Europskoj uniji.

BiH bi, međutim, mogla iskoristiti priliku za diversifikaciju svojih izvoza, prilagodbu novih tržišta i promjene u poslovnoj dinamici.

Hodžić dodaje da ono što je sigurno je da bi dio proizvodnje koji je išao za tržište SAD-a ostao ili neraspoređen, realizovan na nekom drugom tržištu ili u najgorem slučaju, taj dio proizvodnje bi se prekinuo, čime se ukupna proizvodnja umanjuje za proizvodnju koja je išla za tržište SAD-a.

"Posljednji scenarij bi pored pada prošlogodišnje proizvodnje od otprilike 20 posto dodatno ugrozio cijelu autoindustriju Europe i na taj način i kompanije iz BiH bi intenzivnije osjetile pad proizvodnje i izvoza evropske automobilske industrije", ističe Hodžić.

Energetski projekti

Bosna i Hercegovina nije direktno i značajno energetski vezana, niti ovisna o američkom tržištu, jer električnu energiju proizvodi u domaćim postrojenjima (termo, hidro, vjetro i solarnim elektranama, kao i biomasnim postrojenjima), odnosno ima pozitivan neto bilans uvoza-izvoza..

Trenutno prirodni gas uvozi iz Rusije u 100% omjeru.

LNG (ukapljeni prirodni gas) kojeg Amerika izvozi prema EU nije zastupljen u BiH jer trenutno nema razvijenu infrastrukturu koja bi mogla primiti i transportovati taj gas, navode za Euronews stručnjaci iz konsultantske kuće nLogic Advisory.

Potencijalno to navode, može biti preko LNG terminal ana Krku u Hrvatskoj ukoliko se izgradi projekat Južna interkonecija u BiH.

LNG, Krk (Izvor: DENIS LOVROVIC / AFP / Profimedia)

"Potreba za naftom i naftnim derivatima zadovoljava se zemljama iz okruženja te globalnim izvoznicima (najvise Rusija i zemlje Bliskog istoka). Oprema potrebna za implementaciju projekata obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti (poput Američkih proizvođača solarnih panela, vjetroturbina, toplotnih pumpi i slično) nije u velikoj mjeri zastupljena u BiH, niti su američki investitori u BiH na ovom polju značajni."

Ipak, naglašavaju da će se značajan utjecaj osjetiti kroz ukidanje/stand bye američke pomoći putem USAID jer jedan od najvažnijih reformskih projekata u oblasti energetike, već duži niz godina, se finansira preko USAID-a.

"Prema Tematskom biltenu Robne razmjene BiH sa inostranstvom za 2023. godinu BiH je u SAD izvezla robu u ukupnoj vrijednosti 112 miliona $, od čega je najveći izvoz bio za Razne gotove proizvode u vrijednosti 71 milion $. Ti proizvodi su uglavnom oružje, municija i dijelovi za isto. S tim u vezi industrija oružja bi u BiH bila najviše pogođena ukoliko bi se uvela carina na proizvode od strane SAD-a", objasnili su.

Dodaju da se s aspekta energetskih sirovina najavljene carine ne utječu direktno na BiH, jer prema podacima iz 2023. godine izvoza takvih sirovina nema prema SAD-u, ali će se na druge aspekte odraziti najavljeno povećanje carina od strane SAD-a.

"Naročito bi se to odrazilo ukoliko bi EU odgovorila uvođenjem carina za uvoz iz SAD-a."

Ekstremni rizici, ali i prilike za prilagodbu

Najava Trumpovih carina na proizvode iz EU predstavlja ozbiljan izazov za BiH, koja bi mogla osjetiti negativne ekonomske efekte kroz smanjenje izvoza i pad konkurentnosti domaćih proizvoda.

Međutim, iako će izazovi biti značajni, u svakom privrednom šoku leže i mogućnosti za prilagodbu i inovaciju.

Bosna i Hercegovina, sa svojim malim tržištem, mora iskoristiti prilike koje će nastati u procesu diversifikacije i poticanja proizvodnje i izvoza prema novim tržištima, kažu sagovornici.