ADVERTISEMENT

EN: BiH čeka novog američkog ambasadora. Ronald Johnson predstavio je pred Senatom glavne prioritete, govorio je i o tome, Između ostalog, rekao je da daje podršku pragmatičnim rješenjima i potrebi dogovora lokalnih lidera u zemlji. U kojoj mjeri je ovo zaokret američke politike?

Mislim da već dugo, mogu iskreno reći da sam sam sebi vjerovatno dosadio već više od godinu i po dana - Ja govorim da naši lideri moraju naći kompromis, moraju naći rješenje jer će SAD to tražiti od njih. Nije to nova politika, nije to u suštini nikakav zaokret. To je nešto što SAD, ajde da tako kažemo, traži već odavno, da se domaći lideri dogovore.

Međutim, tu imamo jedan, ajde da to nazovemo, bojkot određene grupacije koja ne želi da razgovara. Da su željeli, do sada ne bi imali više, jedan niz problema koji dalje imamo, koji nas dalje prate. Tako da to nije nova politika, to je nešto što SAD zastupaju, sad su samo to pokazali više u javnosti. Tako da mislim da je to jako dobra vijest. Jako dobra vijest je i u Srbiji da su Srbija i SAD potpisale strateški sporazum, koji, čuli smo prije nekoliko dana, govori da je SAD prvi partner Srbije, što je za region izuzetno važna vijest. Pogotovo nakon toga što su Amerikanci rekli da traže jedan stabilan i miran region.

EN: Ursula von der Leyen u okviru Balkanske turneje posjetiće BiH, ali nakon izbora. Da li onda možemo reći i da li nas nakon izbora očekuje veći zamah kada govorimo o evropskom putu BiH?

Ja pretpostavljam da će doći do određene blokade na nivou države koja će dovesti do toga da lideri ili predstavnici svih partija koji budu vlast i opozicija na nivou Republike Srpske i Federacije moraju sjesti i dogovoriti se. Znači, Ursula von der Leyen jednostavno ne želi da se politički miješa u izbore ni u BiH ni u Srbiji otvoreno. Tako da je to jedna diplomatska pozicija u ovom momentu i ja se nadam da će naši političari biti dovoljno pametni da napokon počnu da razgovaraju.

EN: Trend rasta goriva indirektno je u vezi sa globalnim političkim i sigurnosnim kretanjima. Grupa stručnjaka, u kojoj ste i vi, hajmo reći, gura ideju o važnosti stvaranja robnih rezervi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Ovdje vi godinama govorite o tome. Kakvo je stanje u toj oblasti?

Nažalost, katastrofalno. Znamo da Republika Srpska je izgubila, ne postoje robne rezerve u Federaciji, nešto minimalno. Jednostavno, ono što je najvažnije u ovom momentu, da ima svaka država robne rezerve i energenata, i hrane i lijekova.

To su tri neke osnovne komponente. Vjerujte mi da su nas isprovocirali do te mjere da smo napisali jedan naučni rad koji je pod međunarodnom recenzijom i jedan dio je već objavljen, u kojem postoji apsolutno mogućnost da se naprave robne rezerve Federacije BiH i Republike Srpske, da niko ne bude ni prenos nadležnosti, ništa da se ne dira, ustavne uredbe, a da se naprave jedne kvalitetne rezerve u javno-privatnom partnerstvu sa kompanijama iz BiH, što bi trebalo hitno uraditi. Nažalost, mislim da ovo naši političari poslije dvije godine ne žele da čuju i zaista ne znam iz kog razloga, jer je to osnova kako možete zaštiti svoje građane u ovom momentu. Tako da apelujemo na njih.

EN: Predizborna kampanja je u punom zamahu kod nas. Gdje je tu ekonomija, koliko se tim pitanjima daje pažnja u političkoj areni uoči oktobra? Da li je iko u predizbornoj kampanji govori upravo o robnim rezervama? Da li ste vi čuli?

Niko ne govori o realnoj ekonomiji, niko ne govori o stvarima za realan život. Oni govore o nekakvim floskulama, nekakvim riječima koje bi trebale kao da umire građane i da ih o dobrovolje, raspolože. Što je, po mom mišljenju, katastrofalno što oni rade trenutno.

S druge strane, mislim da od istih ljudi koji... Vidite da su sve isti ljudi na listama, kako sad građane da se za nekog drugog opredijele. Mislim, vrlo, vrlo teško. Da li možemo očekivati nešto sa istim imenima, istim licima, poslije dvadeset i nešto godina? Vrlo teško.

Ali nadam se da će Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropa, Evropska unija, da će izvršiti pritisak. Vidjeli ste kod južne interkonekcije kako samo pod pritiskom oni urade nešto što je važno i što je dobro. Tako da se nadam da će jednostavno pod tim pritiskom morati uraditi nešto dobro za građane na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

EN: U posljednje vrijeme u fokusu su pokrajinski izbori u Njemačkoj. Raste podrška AfD-u. Ljevica u Berlinu bi mogla dati gradonačelnika, pa a podrška tradicionalnim strankama poput CDU-a i SPD-a. Kako vi objašnjavate ovaj novi politički trend u Njemačkoj? Da li možemo reći da je novi ili je primjetan diljem svijeta?

Primjetan je, naravno, diljem svijeta. To su određene političke grupacije koje su, možemo reći, a to se i ne krije. Vidite da se ne krije da imaju podršku ljudi koji upravljaju svijetom velikih korporacija u ovom momentu. I to su te grupacije koje moraju preuzeti igru u suštini.

Tako da tu nije ništa novo. Ako to možda idemo na neki mikro nivo, možemo reći što se tiče same CDU, tu je, znamo da gospođa Merkel i gospodin Merz nikad nisu bili u nekim dobrim odnosima. I dok je gospođa Merkel bila kancelar, ta partija je imala u suštini veliko povjerenje.

Svih tih globalnih igrača trenutno sa sadašnjim predsjednikom nema i to se odrazi. To su i te neke unutrašnje borbe njihove. Tako da, to je jedna strana.

Vidimo i ta radikalna ljevica jača uvijek u tim situacijama straha, kao što i radikalna desnica. Tako da, mislim da u toj polarizaciji će i dalje gubiti ove stranke koje su do sada predstavljale nekakvu stabilnost. A stabilnosti vidimo da nema.

EN: Kada smo još u Evropi, vidimo da bjesni i dalje rat u Ukrajini. Američki predsjednik Donald Trump najavio je postizanje dogovora o kraju sukoba. Da li bi moglo do toga doći? Da li bi moglo doći do okončanja sukoba koji traje već četiri godine? Šta možemo očekivati?

Više vjerujem da će doći do proširenja sukoba. Čuli ste i poljskog premijera što je rekao prije 3-4 dana, da se pripremaju za rat. Tako da, to su već otvorene izjave. Znamo da Evropa ima ogromne već količine, pojačali su svoju proizvodnju oružja. Naravno, da se to sve ne ističe toliko u javnosti, ali izuzetno pojačavaju sve svoje proizvodne kapacitete što se tiče namjenske industrije. Tako da, Evropa se sprema, Evropa se u potpunosti sprema.

U Ukrajini su borbe sve žešće. Nevjerovatan je broj ljudi koji strada svakodnevno, ali zaista nevjerovatan. Tako da, ne mislim da to može prestati tako brzo, nego se samo širiti. Nažalost.

EN: Usložnjava se situacija na Bliskom istoku ujedno. Ne govori se više samo o ratu u Iranu, već i napredovanju Huta u južnom dijelu Crvenog mora. Svijet je zabrinut jer su na udaru važni trgovački pomorski putevi. Kako vi vidite rasplet situacije I kako gledate na ove diplomatske napore kada govorimo o končanju rata na Bliskom istoku?

Diplomatski napori su uvijek dobri. To je nešto što bi se trebalo primijeniti i na BiH. Znači, vidite, to su zemlje koje trenutno imaju teške borbe između sebe, ali oni i dalje razgovaraju. Oni pokušavaju da nađu nekakav diplomatski put, neko diplomatsko rješenje. To je važno. Naši neće ni u stanju mira koji imaju sad neće da razgovaraju, što je nevjerovatno.

S druge strane, ne vjerujem da će se bilo što tamo smirivati. Nisu ostvareni ciljevi koji su zacrtani. Previše je interesa, previše je mržnje na toj teritoriji. I dok se ne ostvari neki od ciljeva s jedne ili s druge strane, ne vjerujem da će doći do mira. Putevi se mijenjaju, energetski putevi, transportni putevi. Vidjet ćemo već u narednoj godini koliko će se završavati novi energetski svijet.