Iako žene čine 51% stanovništva Bosne i Hercegovine, kandidati na oktobarskim izborima 42 odsto su žene, dok predvode tek približno svaku šestu redovnu kandidatsku listu. Ovo je, između ostalog, navedeno tokom predstavljanja analize zastupljenosti političarki na izbornim listama koju je organizovala agencija UN-a Women u BiH. Zakon kaže jedno, glasački listići i direktne fotelje sasvim drugo. Iako izborni pragovi garantuju procenat žena na kandidatskim listama, stvarnost u Bosni i Hercegovini pokazuje da su žene na vodećim pozicijama i dalje izuzetak, a ne pravilo.
ADVERTISEMENT
Muškarcima vrh izbornih listi a ženama kvote, tako se u Bosni i Hercegovini, raspoređuje omjer političke moći. Ispuniti kvotu na papiru postala je rutinska vježba za političke stranke u Bosni i Hercegovini. Međutim, kada se zatvore biračka mjesta, statistika postaje nemilosrdna. Žene su i dalje samo broj na glasačkom listiću. Porazna je projekcija za predstojeće izbore u oktobru. Svaku šestu kandidatsku listu predvodi žena. To je pad u odnosu na izbore 2022. godine, kada su žene bile na čelu 22 odsto listi. Osim toga, na Općim izborima 2026. godine od 7006 kandidata 42,2% su žene, a od 542 liste na izborima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, žene predvode svega 15.5% listi, ili njih 84.
“Važno je kako se kandidatkinje predstavljaju koje im se teme stavljaju u prvi plan i i prema kojim se kriterijima procjenjuju kompetencije iskustvo i politički rad , stereotipno i sekstično predstavljanje skreće pažnju i sa programa stavova kao i rezultata kandidatkinja i time narušava ravnopravno učešće u političkom životu”, rekla je Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
Kada je riječ o najvišim funkcijama, analiza UN Women pokazuje da kod kandidatura za Predsjedništvo BiH svaka druga od deset pripada ženi, dok za funkciju predsjednika Republike Srpske ta statistika pada na tek svaku prvu od 12 kandidatura. U ministarskim foteljama entitetskih vlada i Vijeća ministara BiH, moć u izvršnoj vlasti ostaje rezervisana za muškarce – na svim nivoima trenutno sjedi samo 11 ministrica.
Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini.
“Naš cilj nije samo da žene budu prisutne u političkom životu, nego da podržimo stvaranje okruženja u kojem žene imaju jednake mogućnosti kao muškarci, da učestvuju, ostanu politički aktivne, preuzimaju liderske uloge i doprinose donošenju odluka bez diskriminacije, stereotipa ili nasilja. To također znači da trebamo gledati dalje od samih brojki”, navela je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini.
Na parlamentarnim izborima u Danskoj krajem marta 2026. godine, žene su osvojile 48% mjesta u danskom parlamentu, što je najveći udio u historiji te zemlje. Ovaj napredak nije ostvaren preko noći i ne znači da je posao na ostvarivanju rodne ravnopravnosti završen kaže ambasador Danske u BiH te poručuje da su žene u BiH kontinuirano nezastupljene u svim segmentima javnog života.
“I konstantno se suočavaju sa sistemskim barijerama u smislu političkog učešća, brojke nisu samo ono na šta treba obratiti pažnju, naravno žene imaju samo 16,6 posto mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BIH i samo 3,6 posto načelnica ili gradonačelnica su žene”, istakla je Åge Sandal Møller, ambasador Danske u BiH.
Istraživanje Westminster fondacije za demokratiju provedeno 2019. godine pokazalo je da je 60,2% ispitanica doživjelo neki oblik nasilja tokom političkog angažmana, dok je 45,8% navelo da je nasilje doživjelo upravo zato što su žene.