U Hercegovini već drugu sedmicu bukte požari, vatrena stihija je i na Trebeviću. Osim neposredne opasnosti po ljude, imovinu i infrastrukturu, požari ostavljaju dugoročne posljedice po prirodu.
ADVERTISEMENT
Šta se dešava sa ekosistemom nakon što se požar ugasi? Koliko je potrebno da se obnovi biodiverzitet i šta određuje brzinu oporavka?
Profesorka na Katedri za ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Biljana Lubarda kaže da u velikim požarima poput ovih koji su zahvatili Hercegovinu sav živi svijet na površini i ispod površine biva potpunosti uništen.
- Živi svijet se s tih područja povlači ako je to moguće, a biljni svijet u potpunosti nestaje. To je zaista veliki problem koji traži odgovornost čitavog društva i odgovor nakon utvrđivanja svih posljedica - kaže Luburda za RTRS.
Dodaje da zemljište gubi sposobnost da se obnavlja, jer najplodniji dio - sloj humusa, biva potpuno uništen, kao i čitav niz mikroorganizama neophodnih za proces obnavljanja.
Luburda navodi da u predjelima, poput hercegovačkih, poslije velikih požara najčešće uslijede veoma intenzivne padavine koje speru sloj zemljišta, a posljedica toga je goli krš.
Ona smatra da je zadatak struke da pronađe odgovor šta dalje u budućnosti učiniti da se požari manje šire, odnosno da budu manjih razmjera.
- U nekim slučajevima priroda nije u mogućnosti da se sama obnovi i traži riječ struke - navodi Luburda, podsjećajući da su se stručnjaci iz Srbije oglasili o požaru u Deliblatskoj peščari čije posljedice neće moći da budu sanirane bez pomoći struke.
Dodaje da pogrešni postupci u obnovi mogu dovesti do još većih šteta.
- Stručnjaci, na primjer, predlažu da se ne vrši sadnja vrsta koje nisu karakteristične za područje Peščare, kao što su bijeli i crni bor i bagrem - kaže Luburda.