Situacija s virusom Zapadnog Nila (WNV) na Balkanu je ove godine pojačana, posebno u Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i Srbiji.
U Sjevernoj Makedoniji situacija se posljednjih sedmica brzo pogoršala. Prema posljednjem izvještaju bilo je 45 potvrđenih slučajeva i 5 smrtna ishoda, uz šest osoba u kritičnom stanju. Većina slučajeva registrirana je tokom posljednje tri sedmice.
U Grčkoj je zabilježeno 13 smrtnih slučajeva povezanih s neuroinvazivnim oblikom bolesti.
U Srbiji je od početka sezone nadzora registrirano ukupno 11 slučajeva zaraze groznicom Zapadnog Nila, od kojih je 10 s težim, neuroinvazivnim oblikom bolesti, objavio je Institut zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut". Ove sezone su potvrđeni prvi slučajevi u Vojvodini — početkom ove sedmice prijavljena su tri slučaja. Također je ranije detektovan virus kod komaraca u Beogradu, uključujući područje Čukarice.
Na nivou Evrope, do 5. augusta evidentirano je 245 lokalno stečenih slučajeva u sedam zemalja; među njima su Grčka (65), Italija (139), Sjeverna Makedonija (45), Rumunija (6), Španija (17), Francuska (4) i Njemačka (1).
Poduzeti preventivne mjere
U Federaciji BiH za sada nema prijavljenih slučajeva bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila, a građani mogu biti mirni, poručio je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Siniša Skočibušić, uz apel da se ipak preduzmu preventivne mjere protiv ujeda komaraca.
Skočibušić je naveo da je bolest i prethodnih godina sporadično bila prisutna u BiH, zbog čega zdravstveni sistem treba biti spreman za eventualnu pojavu slučajeva.
Prema njegovim riječima, oko 80 odsto infekcija prolazi bez simptoma ili sa blagim tegobama, dok se kod manjeg broja zaraženih mogu razviti simptomi, a najteža komplikacija je virusni encefalitis.
On je istakao da hitne službe i klinike za infektivne bolesti dobro prepoznaju ovu bolest, a liječenje je prvenstveno simptomatsko i potporno.
Skočibušić je građanima preporučio da na prozore ugrade zaštitne mreže, uklone stajaću vodu iz saksija, bačvi, odbačenih guma i drugih posuda u kojima se mogu razmnožavati komarci, te da u večernjim, noćnim i ranim jutarnjim satima nose odjeću dugih rukava i koriste repelente.
Istovremeno, pozvao je laboratorije koje se bave dijagnostikom da obezbijede dovoljne količine reagensa kako bi eventualni slučajevi mogli biti pravovremeno dijagnostikovani i kako bi se epidemiološka situacija u FBiH mogla adekvatno pratiti.
Koliki je stvarni rizik?
Važno je da se ne stvara nepotrebna panika. Većina zaraženih ljudi nema nikakve simptome ili ima blagu bolest. Međutim, mali procenat razvije neuroinvazivnu bolest — meningitis, encefalitis ili akutnu slabost — što može biti ozbiljno, naročito kod starijih osoba.
Trenutno je najvažniji period za oprez upravo kraj augusta i septembar, jer je prijenos komarcima tipično intenzivan tokom ljeta.