Unapređenje odnosa Srbije i Sjedinjenih Američkih Država kroz strateški dijalog, svrstava ovu zemlju u niz onih koji je će svoju institucionalnu saradnju sa Vašingtonom dovesti na najveći mogući nivo kažu predstavnici obje zemlje. Prvi put u istoriji Srbija i SAD podižu odnose na nivo strateškog partnerstva. Nova era odnosa dvije zemlje, zvanično, počela je danas u Vašingtonu kroz prvu sesiju dijaloga na poziv američkog sekretara Marca Rubija.
ADVERTISEMENT
Bilateralni odnosi za jednu zemlju predstavljaju jačinu njenog pozicioniranja kao međunarodnog aktera. Koliko je Bosna i Hercegovina dogurala na tom putu i koji je stvarni domet njenih strateških i diplomatskih odnosa?
Bosna I Hercegovina od sticanja nezavisnosti 1992. godine do danas uspostavila je diplomatske odnose sa više od 180 zemalja, ali ima li strateške?
“BiH je imala potencijal za strateška partnerstva ali jednostavno mi nismo dugoročno razmišljali, pa su neki naši duboki odnosi prijateljskih zemalja koje smo imali tokom 90tih i netom poslije, jednostavno smo ih zapostavili zato što mi nemamo to strateško promišljanje, nemamo stratešku dubinu. Tako je zakržljao u dobroj mjeri naš odnos prema Iranu, dijelom zbog toga što Amerika tako zahtijevala ali i naš odnos s Amerikom, slijedom nelobiranja u ime Bosne i Hercegovine”, kaže Mirza Hajrić, bivši diplomata
Strateško partnerstvo, pojašnjava bivši diplomata Hajrudin Somun, zahtijeva jasnu državnu politiku i usaglašene ciljeve. Problem BiH, kaže, jeste što se vanjska politika često oblikuje kroz različite političke interese.
“BiH ima vanjsku politiku koju vode tri člana Predsjedništva BiH svako na svoj način, svako ima svoju vanjsku politiku i svaki od njih ima svoj pogled na strateške odnose sa nekom zemljom. Npr.sa Izraelom nemamo strateški odnos ali je uspio jedan član Predsjedništva da s Izraelom uspostavi nezvanične strateške odnose”, navodi Somun.
Da se unutrašnje političke nesuglasice direktno odražavaju na vanjsku politiku BiH smatra i Neven Anđelić. Kaže da je za razvoj strateških odnosa neophodan dogovor o tome šta predstavlja zajednički interes države.
“Bosna i Hercegovina ima strateško partnerstvo sa Azerbejdžanom. Zauzvrat dobija neke ekonomske povlastice prvenstveno u energetskom sektoru. Isto tako u obličju nekih investicija - zdravstveni centar u Banjaluci i Park mira ili prijateljstva čega li u Sarajevu. Koliko građanstvo ima od toga koristi to je sada jedno sasvim drugo pitanje i pitanje da li to treba Bosni i Hercegovini. Isto tako vidimo i licemjerstvo, Evropska unija glorifikuje partnerstvo sa Azerbejdžanom jer trebaju blokirati energetske izvore iz Rusije, pa alternativu traže i onda se taj režim u Azerbejdžanu ignoriše”, smatra Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Regent's u Londonu.
Na upit Euronewsa da li Bosna i Hercegovina ima strateška partnerstva iz Ministarstva vanjskih poslova BiH do emitovanja priloga odgovor nije stigao. Pored državnog nivoa, entiteti u BiH imaju mogućnost uspostavljanja specijalnih i paralelnih odnosa. Republika Srpska takve veze razvila je sa Srbijom, dok je Federaciji BiH ista mogućnost data sa Hrvatskom.