Bosna i Hercegovina je među zemljama sa najzagađenijim vazduhom na svijetu tokom zimskih mjeseci i među zemljama sa najvišom stopom mortaliteta koji je povezan sa zagađenjem vazduha, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
ADVERTISEMENT
Zagađenje vazduha, posebno u glavnom gradu Sarajevu i velikim gradovima poput Tuzle i Zenice, direktno utiče na kvalitet života ljudi.
Stručnjaci navode da se zagađenje vazduha u Bosni i Hercegovini može spriječiti proširenjem upotrebe prirodnog gasa, smanjenjem upotrebe čvrstog goriva i povećanjem kontrole kroz zakonsku regulativu.
Prema podacima Svjetske banke, svake godine u Bosni i Hercegovini u prosjeku 3.300 ljudi umre u ranoj dobi zbog razloga vezanih za zagađenje vazduha. Hiljade ljudi odlazi u bolnice sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Zagađenje vazduha posebno pogađa djecu i starije osobe.
Neželjene zdravstvene posljedice
Kvalitet vazduha u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, danima je označen "veoma nezdravim". Kod osoba s respiratornim oboljenjima moguća su značajna pojačanja simptoma i intenziteta bolesti.
"Zagađenje vazduha je dugo tema u Bosni i Hercegovini", rekao je Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBH) za AA.
Podsjetio je da je '70-ih godina, kada nije bilo plinifikacije Sarajeva, vrijednosti lebdećih čestica su bile jako visoke. Zbog toga je došlo do plinifikacije Sarajeva jer se na taj način želio smanjiti broj ložišta, odnosno sagorijevanja uglja.
Skočibušić je podsjetio i da je tada došlo do smanjenja zagađenje vazduha. Međutim, Sarajevo danas, kao velika urbana sredina ponovno bilježi zagađenje vazduha, pogotovo u zimskim mjesecima.
"Sarajevo je sada na neki način najzagađenije područje iako i drugi gradovi bilježe visok nivo zagađenja vazduha. Mi ne pratimo zagađenje vazduha, ali smo zainteresovani za zdravlje stanovništva. Jer aerozagađenje stvara kumulativne učinke na zdravstveno stanje, kao i pušenje cigara", pojasnio je Skočibušić.
Kako je kazao, problem nije ukoliko živimo dan ili mjesec udišući zagađen vazduh. Međutim, neželjene zdravstvene posljedice zagađenja vazduha mogu se javiti kao rezultat kratkoročne ili dugoročne izloženosti.
Hronična izloženost česticama povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i za rak pluća. Lebdeće čestice imaju uticaj na zdravlje čak i pri veoma niskim koncentracijama. Nije utvrđen ni jedan prag ispod koga lebdeće čestice nisu štetne po zdravlje.
"Međutim, ako je takva situacija iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu, očekivati je da će bolesnici koji imaju hronične, srčane i plućne bolesti, zatajanja raznih organskih sistema, kumulativno imati teže poteškoće, odnosno imaće zdravstvene probleme. Primarno je ugrožen naš respiratorni trakt. Bolesnici koji imaju hroničnu opstruktivnu plućnu bolest, astmu, koji imaju bolesti odlaganja, smanjen plućni kapacitet zbog raznih razloga, sigurno su ugroženiji. S druge strane, narušena respiratorna funkcija sigurno utiče i na druge organske sisteme, prije svega cirkulatorne - srce i krvne žile, ali kasnije i kroz sve ostale organske sisteme", istakao je Skočibušić.
U Bosni i Hercegovini nisu provođena istraživanja o uticaju zagađujućih materija iz vazduha na zdravlje stanovništva. Aerozagađenje je samo jedan od riziko faktora koji doprinosi porastu obolijevanja od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Ostali riziko faktori su nepravilna ishrana, pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, alkoholizam, genetska predispozicija itd. Međutim, prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina je među zemljama sa najvišom stopom mortaliteta koji je povezan sa zagađenjem vazduha.
Plan je da u budućnosti urade projekcije o tome koliko zagađenje vazduha utiče na zdravlje ljudi.
Brojni izvori zagađenja
Izvori zagađenja vazduha su brojni, između ostalih, sagorijevanje fosilnih goriva za prevoz, goriva za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnja električne energije i druge aktivnosti.
"Činjenica jeste da se danas vozi više automobila, da svaka porodica ima dva automobila, da prelazimo veće udaljenosti... Nesporno je da taj naš komfor značajno doprinosi aerozagađenju", naglasio je Skočibušić.
Ono što možemo uraditi kako bi smanjili ili ublažili ovakvu situaciju jeste da slušamo mjere koje društvo određuje, da smanjimo ložišta, iako se moramo ugrijati na neki način.
"Trebamo razmišljati o minimalnom izlaganju i u vrijeme velikog zagađenja vazduha staviti masku, ne zračiti prostor onda kada je zrak najzagađeniji. Trebamo povesti računa, ukoliko je moguće, da se koriste planine oko Sarajeva kao izletišta, pa da na neki način očistimo pluća, a da fizička aktivnost doprinese boljem životu. Trebali bismo razmisliti koliko možemo individualno učiniti u zaštiti svog zdravlja, a to znači više prirode, zraka, maska kada je neophodno", izjavio je za AA Skočibušić.
Da bi se smanjio negativan efekat aerozagađenja na zdravlje neophodno je uskladiti zakonsku regulativu i uspostaviti praćenje kvaliteta vazduha u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/50/EC i 2004/107/EC, unaprijediti kapacitete nadležnih institucija i laboratorija za monitoring kvaliteta vazduha, uspostaviti informacioni sistem kvaliteta vazduha, kao i unaprijediti izvještavanje prema domaćim i međunarodnim obavezama.
Budući da kvalitet ambijentalnog vazduha znatno utiče na kvalitet vazuha zatvorenog prostora, te da vazduh u zatvorenom prostoru može biti i deset puta zagađeniji od zraka u vanjskom prostoru, veoma je važno donijeti legislativu vezanu za kvalitet vazduha zatvorenog prostora i unaprijediti kapacitete nadležnih institucija i laboratorija za ispitivanje kvaliteta zraka zatvorenog prostora.
U cilju preveniranja akutnih i hroničnih bolesti koje nastaju kao posljedica epizoda povećanog aerozagađenja, stanovništvu se savjetuje da smanji kretanje na otvorenom, naročito u jutarnjim i večernjim satima, sve do pojave padavina ili jakog vjetra koji će omogućiti bolji kvalitet vazduha.
Hroničnim bolesnicima, ali i zdravim osobama, naročito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem vazduhu i sredinama sa niskim nivoom aerozagađenja. Naročito je važno da hronični bolesnici, starije osobe, mala djeca i trudnice ne borave u zadimljenim i neventiliranim prostorijama.
Takođe se ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom jer se na taj način, zbog dubokog disanja, veće količine zračnih polutanata unose u pluća. Smanjiti konzumiranje cigareta u zatvorenim prostorijama i korištenje čvrstog goriva, pogotovo uglja koji ima loš kvalitet. Pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski sa filterom (hronični bolesnici nakon konsultacije sa ljekarom). Smanjiti i korištenje privatnih automobila te koristiti sredstva javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okolinu (trolejbusi i tramvaji).