Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini i dalje stagnira, prvenstveno zbog nedostatka političke volje i neusvajanja ključnih akcionih planova, a naša zemlja zaostaje za regionom uprkos osiguranim sredstvima i određenim zakonodavnim pomacima.
To su ocijenili učesnici konferencije "Reforma javne uprave u kontekstu pregovora o pristupanju Evropskoj uniji", koju je danas u Sarajevu organizirao Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH).
Političke prepreke i dalje su glavni razlog zbog kojeg reforma javne uprave u BiH već duže vrijeme ne ostvaruje očekivani napredak, upozorio je Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala u BiH.
Istakao je da Republika Srpska i državni nivo još uvijek nisu usvojili akcione planove, što direktno usporava provedbu već predviđenih reformskih mjera.
Kako je naveo, dodatni problem predstavlja činjenica da Fond za reformu javne uprave, iako raspolaže sa oko 10 miliona KM, još nije reaktiviran.
"To nas dovodi u apsurdnu situaciju da čak imamo osigurana finansijska materijalna sredstva za reformu, a sa druge strane, zbog odsustva političke volje, reforma se ne dešava u onom kapacitetu i obimu u kojem bi trebala", naglasio je Blagovčanin.
Govoreći o značaju reforme javne uprave u procesu evropskih integracija, podsjetio je da je ovaj segment s razlogom dio prvog klastera, koji obuhvata osnovne principe pristupanja Evropskoj uniji.
"Sasvim je jasno da se bez reformiranja javne uprave BiH ne može naći u poziciji da kredibilno pregovara o članstvu u EU", istakao je.
Blagovčanin je dodao da je upravo to jedan od razloga zbog kojih se organiziraju skupovi poput današnje konferencije, s ciljem da se ukaže na potrebu ponovne afirmacije i ubrzavanja reformskog procesa, da bi BiH uspjela sustići zemlje regiona.
Naglasio je da svi relevantni međunarodni izvještaji potvrđuju zaostajanje naše zemlje u ovoj oblasti.
"BiH je po svim relevantnim istraživanjima, uključujući i SIGMA-u, pozicionirana na posljednjem mjestu u smislu do sada ostvarenog napretka", upozorio je Blagovčanin.
Medijima se obratila i ambasadorica Švedske u BiH Helena Lagerlof, koja je istakla značaj reforme javne uprave za svakodnevni život građana, naglašavajući da kvalitetan javni sektor podrazumijeva efikasnije usluge, veću odgovornost i institucije u koje građani imaju povjerenje.
Pozivajući se na relevantne izvještaje i statističke pokazatelje, naglasila je da se BiH i dalje nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave te da zaostaje za drugim zemljama zapadnog Balkana.
Ukazala je i na strateški značaj ovog procesa u kontekstu evropskih integracija.
"Izgradnja moderne i profesionalne javne uprave je ključna za jačanje održivosti BiH na putu za članstvo u EU", naglasila je.
Poručila je da Švedska stoji uz BiH te da snažno podržava njene napore na postizanju ovih ciljeva.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza naglasio je da reforma javne uprave predstavlja temelj za provođenje svih drugih reformskih procesa u zemlji.
Ukazao je na složenost institucionalnog okvira BiH, kao i na česte ocjene da u toj oblasti nema vidljivih rezultata.
Međutim, napomenuo je da je došlo do određenih pomaka tokom posljednje tri godine, kada su usvojeni značajni akti koji doprinose unaprjeđenju rada javne uprave.
Naveo je da su izmjenama Zakona o radu u institucijama BiH, koje su trenutno u parlamentarnoj proceduri, unaprijeđena prava zaposlenih, uključujući i prvi kolektivni ugovor. Također je ukazao na značaj izmjena Zakona o upravnom postupku, koje su u proceduri u Domu naroda.
Posebno je naglasio izazove s kojima se javna uprava suočava.
"Za nas su najveći izazovi kako zadržati mlade talente i kako ih privući da rade u javnoj upravi, pošto javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u BiH, a tu je i pitanje digitalne transformacije", istakao je.
Kao ključno pitanje izdvojio je potrebu daljnjeg profesionaliziranja javne uprave, ističući vlastito iskustvo prelaska iz realnog sektora.
"Kao neko ko je došao iz realnog sektora vidio sam koliko je naša javna uprava troma, koliko smo spori, ali isto tako koliko je bitno ako imate na raspolaganju stručnjaka u javnoj upravi", rekao je Bunoza.
Najavio je i završetak rada na jednom od ključnih sistemskih zakona.
"U završnoj smo fazi izrade Zakona o državnoj službi u institucijama BiH i vjerujem da će se u narednih mjesec dana prijedlog tog zakona naći na e-konzultacijama i da ćemo doprinijeti stvaranju bolje javne uprave", poručio je ministar pravde BiH.
Viši savjetnik za politike SIGMA-e i novoimenovani koordinator za BiH Wojciech Zielinski istakao je dugogodišnju ulogu ove inicijative u podršci reformi javne uprave u regionu, uključujući i BiH.
Naglasio je da je SIGMA, kao zajednička inicijativa Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i EU, kroz kontinuirani rad stekla značajno iskustvo, ali i uvid u stanje javne uprave u različitim državama.
Dodao je da SIGMA djeluje kao dugoročni i fleksibilan program podrške, prilagođen potrebama pojedinačnih država i stepenu razvoja njihovih javnih uprava.
Govoreći o konkretnim aktivnostima, najavio je predstavljanje nedavno usvojenog SIGMA dokumenta.
"Taj dokument se odnosi na stanje na nivou ministarstava, gdje smo poredili dobre prakse iz država OECD-a i država u kojima smo provodili istraživanje", istakao je.
Osvrćući se na suštinu reforme javne uprave, Zielinski je naglasio da ona ne zavisi isključivo od formalnih dokumenata, već prije svega od ljudi koji je provode.
"Mnogi reformu javne uprave povezuju sa strategijama, strateškim dokumentima i akcionim planovima, međutim ona u suštini zavisi od stava i svijesti ljudi, spremnosti i volje da provedu reformu više nego od strateških dokumenata", zaključio je Zielinski.
Na današnjoj konferenciji bit će predstavljeni ključni aspekti reforme javne uprave u BiH u kontekstu procesa pristupanja EU, s posebnim fokusom na spremnost za otvaranje pristupnih pregovora, funkcioniranje i efikasnost struktura za koordinaciju reforme te implementaciju Strategije reforme javne uprave u BiH.
Konferencija nastoji doprinijeti rješavanju navedenih izazova podsticanjem i omogućavanjem javne debate između ključnih institucija sa svih nivoa vlasti, renomiranih domaćih i međunarodnih stručnjaka, predstavnika civilnog društva i međunarodnih institucija.