Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić poručio je u intervjuu za Euronews BiH da Bosnu i Hercegovinu na jesen vjerovatno ne očekuje značajan rast cijena hrane, uprkos globalnim poremećajima izazvanim sukobima na Bliskom istoku. Ipak, upozorava da je domaći prehrambeni sektor godinama zanemarivan, zbog čega BiH danas uvozi čak oko 65 odsto hrane.
ADVERTISEMENT
Govoreći o mogućem poskupljenju hrane, Hrnjić ističe da poljoprivreda direktno zavisi od globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja, ali i vremenskih prilika. Podsjetio je da su poljoprivrednici već tokom proljetne sjetve upozoravali na rast cijena goriva, đubriva i ostalog repromaterijala.
„Sigurno ćemo imati povećanje obima proizvodnje, tako da bi taj odnos ponude i potražnje mogao utjecati da cijene i ne idu tako drastično ka gore. Ja ne očekujem neki veći rast cijena. Ono što se eventualno desi, biće umjereno“, rekao je Hrnjić.
Ministar je posebno naglasio alarmantan trgovinski deficit u prehrambenom sektoru. Prema njegovim riječima, BiH je prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 5,5 milijardi KM, dok je izvoz iznosio svega 1,3 milijarde.
„To je trećina ukupnog deficita Bosne i Hercegovine“, upozorio je Hrnjić, dodajući da je ključni problem višedecenijsko nedovoljno ulaganje u domaću proizvodnju.
Prema njegovim riječima, aktuelna Vlada Federacije BiH planira u četiri godine uložiti više od 700 miliona KM u sektor poljoprivrede, a zajedno sa kantonalnim nivoima ulaganja bi mogla dostići gotovo milijardu maraka. Ipak, ističe da je to i dalje daleko manje od izdvajanja zemalja regiona.
„Ako vam kažem da naši susjedi ulažu više od milijardu eura godišnje, onda znate koliko mi malo ulažemo“, kazao je ministar.
Hrnjić smatra da BiH mora razvijati sektore u kojima već ima potencijal, poput mljekarstva i proizvodnje uljarica, ali i jačati domaću prehrambenu industriju. Posebno je problematičnim ocijenio veliki uvoz mesa, mesnih prerađevina i pića.
„Samo za meso i mesne prerađevine te različita pića godišnje damo više od milijardu i 200 miliona maraka. To je nedopustivo“, rekao je.
Ilustrativno je da je BiH nekada imala razvijenu industriju prirodnih sokova, ali da danas nema dovoljno ni voća ni preradbenih kapaciteta za vlastite potrebe. Ministar kaže da domaći proizvođači, osim ulaganja u tehnologiju i fabrike, moraju više raditi na marketingu i brendiranju proizvoda kako bi bili konkurentni stranim kompanijama.
Komentarišući situaciju u mljekarskom sektoru i pritužbe farmera na „viškove mlijeka“, Hrnjić kaže da se o višku ne može govoriti dok BiH istovremeno uvozi mliječne proizvode.
„Mi ne možemo imati višak ako uvozimo“, poručio je ministar.
Istakao je da je proizvodnja mlijeka u posljednje tri godine značajno povećana – sa oko 170 miliona litara na više od 210 miliona litara godišnje – ali da tržište teško apsorbuje toliki rast. Zbog toga dolazi do problema u otkupu i pada otkupnih cijena.
Hrnjić smatra da ključni problem nije sama proizvodnja mlijeka, nego struktura domaće mliječne industrije. Kako kaže, BiH uglavnom izvozi sirovo mlijeko i proizvode male dodane vrijednosti, dok istovremeno uvozi skuplje sireve i druge visokovrijedne mliječne proizvode.
„Mi izvozimo kilogram mlijeka za pola eura, a uvozimo kilogram tvrdog sira koji vrijedi 11 eura. To je nesrazmjer koji moramo popravljati“, zaključio je Hrnjić.
Cijeli inetervju pogledajte na našem YouTube kanalu.