ADVERTISEMENT

Prema podacima iz izvještaja, tokom prošle godine zabilježen je rast obraćanja građana od oko 33 do 35 posto, a institucija je zaprimila 3.759 žalbi i više od 9.000 različitih obraćanja.

Ombudsmanka Nives Jukić navela je na konferenciji za medije da struktura žalbi i dalje pokazuje dominaciju predmeta iz oblasti građanskih i političkih prava, nakon čega slijede ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravosuđe i uprava, prava djece, diskriminacija te prava ranjivih kategorija.

Institucija je u izvještajnom periodu uputila više od 600 preporuka nadležnim organima, ali zabrinjava nizak stepen njihove realizacije.

Ombudsman Nevenko Vranješ istaknuo je da je izvršenje preporuka i dalje ispod 50 posto, što je znatno ispod regionalnog prosjeka od oko 70 i evropskog od 80 posto.

"To ukazuje na ozbiljan problem odnosa institucija prema preporukama ombudsmana i potrebu za većom odgovornošću", upozorio je Vranješ.

Izvještaj bilježi i značajan rast pojedinih vrsta predmeta. Broj žalbi na diskriminaciju povećan je za 60 posto, pri čemu dominiraju slučajevi mobinga i diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti, pola i vjerskih uvjerenja. Istovremeno, zabilježen je rast predmeta u oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za 46 posto, kao i povećanje od 30 posto u oblasti pristupa informacijama.

U segmentu prava djece evidentiran je rast od 35 posto, a problemi se najčešće odnose na obrazovanje, dostupnost vrtića, zdravstvenu zaštitu i posljedice konfliktnih razvoda, u kojima djeca često postaju žrtve, istaknuto je na konferenciji.

Posebno zabrinjava i rast pritužbi na rad policijskih organa, gdje je zabilježeno povećanje od 47 posto, uz navode građana o neprofesionalnom postupanju i nedostatku adekvatnih odgovora institucija.

Vranješ je upozorio i na pogoršanje položaja povratničke populacije, navodeći da oko 100.000 ljudi i dalje čeka rješavanje stambenog pitanja, dok su zabilježeni i slučajevi napada na povratnike i njihovu imovinu.

Govoreći o sistemskim problemima, ombudsmanka Jasminka Džumhur naglasila je da se građanin sve više gubi iz fokusa institucija, uprkos činjenici da bi upravo on trebao biti u središtu njihovog djelovanja.

"Sve manje se posvećujemo pojedincu i njegovim potrebama, a sve više općim temama, dok istovremeno raste broj kršenja ljudskih prava", upozorila je Džumhur.

Ukazala je i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti, posebno u Federaciji BiH, što dovodi do neujednačene primjene prava i pravne nesigurnosti građana, uključujući i diskriminaciju po osnovu mjesta stanovanja.

Kao jedan od problema istaknuta je i slaba saradnja pojedinih institucija s ombudsmanima, uključujući izostanak odgovora na preporuke i dopise, što dodatno otežava zaštitu prava građana.

U izvještaju se navodi i da je tokom prošle godine uspostavljen preventivni mehanizam za zaštitu prava osoba lišenih slobode, kao poseban odjel unutar institucije, uz podršku Vijeća Evrope.

Ombudsmani su ukazali i na niz specifičnih problema, uključujući nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu s poremećajima u ponašanju u cijeloj BiH, kao i potrebu jačanja zaštite od nasilja u porodici, koje su ocijenili ozbiljnim kršenjem ljudskih prava koje zahtijeva koordiniranu reakciju svih nadležnih.

Zaključeno je da kontinuirani rast broja žalbi ukazuje na pogoršanje stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, ali i na sve veću spremnost građana da traže zaštitu, dok ključni izazov ostaje osigurati efikasno postupanje institucija i dosljednu provedbu preporuka ombudsmana.