Zakočen evropski put, blokiran rad Doma naroda i duga lista neispunjenih obećanja dok se istovremeno nižu nova, predizborna – tako danas izgleda politička svakodnevnica u Bosni i Hercegovini. Dok se institucije bore s unutrašnjim opstrukcijama, građanima se ponovo nude apstraktni koncepti umjesto konkretnih reformi. O ustavnim kontradikcijama, pritiscima, ulozi međunarodne zajednice, te Južnoj interkonekciji, razgovarali smo sa stručnjakom za ovu oblast, Davorom Trlinom, profesorom Ustavnog prava.
ADVERTISEMENT
Jedno od ključnih pitanja koje ponovo polarizuje domaću javnost jeste inicijativa predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Tokom boravka u Strazburu, Bećirović je jasno poručio da BiH mora eliminisati diskriminaciju iz svog najvišeg pravnog akta i preći na građanski princip.
"Konstantno imamo odstupanje od Dejtonskog sporazuma, taj jedan sukob, tu jednu koliziju demokratskih principa i s druge strane, tog status kvo ustavne etnokratije. BiH je po ustavnog konstruktu idealni tip konsocijacijske demokratije, međutim, taj etnicitet provejava kroz cijelu ustavnog arhitektoniku i izveden je na način koji nije imanentan bilo kom uzoru u komprativnom ustavnom pravu tipa kao zemlje koje imaju elemente konsocijacijske demokratije poput Belgije, Švicarske. Vidim i eventualne zahtjeve za uvođenje trećeg entiteta koji ne bi bio ništa nego konsocijacija plus, doveli bi do još većeg diskriminatornog okvira. Što se tiče presuda Evropskog suda za ljudska koji je utvrdio otvorenu ustavnu diskriminaciju, mi i dalje imamo problem da se to ne izvršava, iako komitet ministara to nazire, iako i dalje prijeti mogućnost isključenja iz Vijeća Evrope. Ne vidim da političke elite rade išta po tom pitanju nego se bave pitanjima koje međunarodne obaveze ne nalažu prema BiH", rekao je Trlin.
Može li se u Brisel sa važećim Ustavom?
Složenost bh. uređenja otvara i pitanje političkih namjera pojedinih naroda, ali i realnih šansi države da sa ovakvim „unutrašnjim prtljagom“ zakorači u Evropsku uniju. Na pitanje kakve su namjere hrvatskog korpusa u BiH, te da li je država u trenutnom obliku uopšte održiva na putu ka Briselu, profesor Trlin nudi rješenje u zaboravljenim reformskim paketima.
"Ja ne bih rekao da može. BiH mora ispuniti obaveze koje ima u smislu implementacije strazburških presuda. Kao neki reformski okvir, ja bih ukazao na aprilski paket. Po mom mišljenju, to je bio dobar pristup, dobar koncept ustavnih reformi kojem bi dodao samo u implementaciju strazburških presuda kojima je determinirama otvorena ustavna diskriminacija. Ustav BiH je antinomičan, on sadrži protivrječne odredbe i istovremeno imamo princip zabrane diskriminacije", dodaje Trlin.
Južna interkonekcija i državna imovina
Pitanje Južne interkonekcije postalo je mnogo više od energetskog projekta – ono je poligon za odmjeravanje snaga između domaćih lidera i američke administracije. Na pitanje da li Amerikanci preko ovog projekta prave presedan za rješavanje pitanja državne imovine, Trlin naglašava ulogu državnih institucija i moć diplomatije SAD-a.
"Ne bih rekao. Ovdje se ipak radi o određenim centralizovanim nadležnostima i koordinaciji aktivnosti na nivou države. Prvo je Vijeće ministara odradilo svoj dio posla, pa Predsjedništvo BiH je dalo zeleno svjetlo i sada sporazum ide u parlamentarnu Skupštinu koja treba da odradi svoj dio posla", navodi Trlin i nastavlja:
"Tu je snaga SAD. Kada su oni aktivni, onda se i OHR i naši političari aktiviraju i donose odluke", smatra Trlin.
Odnos Brisela i Vašingtona
"Nije prvi put da SAD i EU nisu na istom fonu. Koliko znam, nekako se EU i povlači pred SAD tako da smatram da će njihovi interesi prevladati", zaključuje Trlin.