ADVERTISEMENT

O aktuelnim temama razgovarali smo sa političkom analitičarkom Ivanom Marić.

Sve se ubrzalo nakon dolaska Amerikanaca. Djeluje kao da vlast sada može sve. Usvajaju se, između ostalog, izmjene zakona, i to uz podršku opozicije. Znamo da je Stranka za BiH bila protiv. Kako vi to komentirate i kako gledate na takozvani pritisak Amerikanaca na našu vlast?

Marić: Zanimljivo je to pratiti i dobro je da Bosna i Hercegovina koristi pažnju Amerikanaca koju smo napokon dobili. Dugo smo bili zapostavljeni i od strane Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Geopolitička kretanja, sukobi i brojne krize učinili su da postanemo zanimljivi svjetskim silama. Iako smo mala država bez značajnih prirodnih resursa, ipak smo pronašli nešto što je njima interesantno.

Vidimo koliko Amerika ulaže napora, kakve ljude šalje i koliko visoke funkcionere uključuje u pregovore. Pobrinuli su se da nema zastoja. Zakon je, uprkos kritikama u medijima, usvojen velikom većinom — gotovo jednoglasno. To pokazuje da su političari svjesni da se ne mogu suprotstaviti takvom utjecaju, iako je vlast mogla sama provesti ove procese. Svi žele pokazati podršku Amerikancima, bez obzira na ranije stavove.

Sjedinjene Američke Države trenutno nemaju ambasadora u BiH, ali tu je otpravnik poslova John Gingrich, za kojeg mnogi smatraju da radi odličan posao. Da li je priča o Južnoj interkonekciji dio tog angažmana?

Marić: Dolaskom Donalda Trumpa promijenila se američka politika — više nema naglaska na humanitarnom radu i solidarnosti, već je fokus na biznisu. To vidimo i u BiH, gdje se američka administracija angažuje oko konkretnih projekata. Više se ne radi o političkom uređenju ili smirivanju tenzija, već o praktičnim poslovima.

To, u suštini, može odgovarati i nama. Možda će dati bolje rezultate od prethodnih sankcija protiv Dodika i njegovih saradnika, koje nisu donijele značajne promjene. Promjena politike dovela je do toga da se zakoni koji su godinama bili blokirani sada usvajaju bez problema.

Osim interkonekcije, spominju se i projekti autoputeva i aerodroma. To su prilike koje BiH treba pametno iskoristiti — ne samo prihvatiti, već i izvući maksimum koristi za državu.

Da li su Sjedinjene Američke Države izbalansirale svoj odnos prema Bosni i Hercegovini. Kako to po vama vidi lider SNSD-a Milorad Dodik.

Marić: Kada je riječ o odnosu SAD-a prema BiH i Miloradu Dodiku, situacija je vrlo zanimljiva. Dodik je skinut s liste sankcija, iako je na nju stavljen zbog korupcije, a ne zbog političke retorike. U međuvremenu, mnogi drugi su ostali na listama. To pokazuje da se političke odluke često donose prema interesima, a ne principima.

Jasno je da novac i lobiranje imaju veliki utjecaj. To je s jedne strane korisno, ali s druge strane pokazuje da se kažnjavanje ne provodi dosljedno.

Dodik i dalje koristi konflikte kao politički alat. Sukobi mu pomažu da zadrži podršku birača jer nema konkretne rezultate koje bi isticao.

Lider SNSD-a Milorad Dodik kaže da je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je uputio pismo predsjedniku Junction univerziteta u Sjedinjenim američkim državama, kritizirao najavu dodjela i nagrade za liderstvo i odbranu demokracije, zloupotrebio položaj da nema pravo da to radi. Što vi kažete na ovo? Da li se možda slažete sa ovim ili ne?

Marić: Pa to samo doprinosi Miloradu Dodiku. On živi od takvih naslova, od sukoba posebno sa Bošnjacima. Evo vidimo sada iz ove posjete u Srbiji da je počeo ponovo nekako sukobe sa Hrvatima. I on od toga na taj način opstaje na vlasti jer on nema rezultata, nešto čime bi se pohvalio i samo na taj način dobija podršku i građana i očekuje na izborima da ponovo pobjedi.

Apsolutno, Univerzitet jedan od ne znam koliko hiljada američkih univerziteta je odlučio tu nagradu i mislim da zaista nije na nivou ministra vanjskih poslova da o tome raspravlja i da o tome sudi. Naravno, da nije zaslužio Milorad Dodik, ali ko smo mi da uređujemo u politiku jednog univerziteta. Tako da mislim da ne treba mu davati, dolijevati ulje na vatru od koje se on vrlo dobro grije.

Nadovezujući se samo na vaš prethodni odgovor, gospođa Cvijanović nije bila na sastanku sa austrijskim predsjednikom. Da li možemo očekivati skidanje sankcija kada govorimo o Ujedinjenom kraljevstvu, gospođi Cvijanović? Da li je sada to ista, ajmo reći možda ili čak slična politika kada govorimo o Sjedinjenim američkim državama?

Marić: Mislim da ne, jer se sada jasno pokazala velika razlika između politika Evrope i Amerike. Vidimo da Evropa ostaje dosljednija i da ne pristaje na politiku uslovljavanja podrške novcem ili resursima, već se i dalje drži principa demokratije i humanosti. Zbog toga sumnjam da će evropske države slijediti američki pristup. Već smo i ranije vidjeli razilaženja između tih politika, iako je Evropa nekada često pratila američke poteze. Sada to više nije slučaj. Čak se može očekivati i pojačavanje sankcija, posebno od strane Evropske unije.

Kada govorimo o Evropskoj uniji, evropski put Bosne i Hercegovine trenutno je zaustavljen. Po mnogima, sada je to više pitanje političkog prestiža nego stvarnog napretka. Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković za blokade optužuje SNSD. S druge strane, Christian Schmidt otvoreno izražava nezadovoljstvo i ukazuje na probleme u funkcionisanju vlasti.

Kako komentirati ove nesuglasice na relaciji Milorad Dodik – Christian Schmidt – Elmedin Konaković?

Marić: Približavaju se izbori i političari sada pokušavaju opravdati neuspjeh na evropskom putu. Prije tri godine vlast je ostvarila određeni napredak, ali su nakon toga uslijedile blokade. Upravo su ključni akteri tih sukoba bili Konaković i Dodik, posebno nakon oštrih političkih izjava koje su dodatno pogoršale odnose.

Od tada je napredak praktično zaustavljen. Ne radi se više ni o sporom kretanju naprijed — već o potpunom zastoju bez naznaka promjena do izbora.

Najveći problem je što u suštini postoji saglasnost o mnogim zakonima — oni su već pripremljeni. Ipak, politički akteri ne žele postići dogovor, često iz principa ili političkog inata. Konflikti im, očigledno, donose više političke koristi nego konkretni rezultati.

Zato je važno pitanje za građane: zašto podržavati one koji se stalno sukobljavaju, umjesto onih koji traže rješenja i zajedničke interese?

Umjesto fokusiranja na zakone oko kojih nema dogovora, zanemaruje se veliki broj onih koji bi mogli biti usvojeni bez problema. Političari će, kao i uvijek, pronaći način da opravdaju neuspjeh i prebace odgovornost.

Kada je riječ o izborima, HDZ BiH je već izašao s kandidaturom Darijana Filipović za Predsjedništvo BiH, uz podršku Hrvatska. Kako vam djeluje ova kandidatura?

Marić: To potvrđuje dugogodišnji trend da Hrvatska podržava najjaču hrvatsku stranku u BiH. Iako možda ne postoji potpuna usklađenost između Andrej Plenković i Dragan Čović, realnost je da HDZ BiH ima dominantnu podršku među Hrvatima u BiH.

Situacija nije uvijek bila takva — prije dvadesetak godina opozicija je imala značajniju podršku. Međutim, političke okolnosti, uključujući i izbor Željko Komšić, promijenile su odnos snaga i učvrstile poziciju HDZ-a.

Ostaje da se vidi šta će učiniti opozicija — da li će imati zajedničkog kandidata ili će dodatno podijeliti glasove.

U Republici Srpskoj politička scena je također složena. Pojedini javni „dueli“, poput onih između Savo Minić i Draško Stanivuković, više djeluju kao politički performansi nego stvarni sukobi ozbiljnih kandidata.

Marić: Stanivuković pokušava preuzeti ulogu lidera opozicije, ali odnosi između stranaka poput SDS i PDP dodatno komplikuju situaciju.

U cijeloj priči važnu ulogu ima i Aleksandar Vučić, čiji politički utjecaj se osjeti kroz podršku pojedinim akterima. Ključni problem opozicije ostaje nejedinstvo, što ide u korist vlasti. To se može vidjeti i na primjerima iz regiona, poput Viktor Orbán, gdje vlast opstaje zbog slabe opozicije.

Ipak, postoje naznake promjena — kao u slučaju Péter Magyar, koji je ostvario politički uspjeh nakon raskida s vladajućim strukturama.

Na kraju, iako bi promjene u Evropi mogle imati određeni utjecaj, ne treba očekivati brze i radikalne pomake. Promjene će biti postepene i zavisit će od konkretnih političkih okolnosti.

Kompletan intervju gledajte na našem YouTube kanalu.