Vanredna sjednica Doma naroda federalnog parlamenta, kratka sa jasnim fokusom. Za mnoge ključni energetski projekat usvojen je gotovo konsenzusom i vlasti i opozicije. Južna interkonekcija, ima zakonsko zeleno svjetlo. Slijedi potpisivanje međudržavnog sporazuma BiH i Hrvatske.
ADVERTISEMENT
Sada je i konačno, Federacija Bosne i Hercegove kreće u izgradnju Južne plinske interkonekcije. Izgradnju projekta teškog milijardu i pol eura u potpunosti će finansirati američki investitor.
Trasa ostaje ista, ali se mreža značajno širi, prema Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru, zatim preko centralne Bosne do Bugojna i Travnika, ali i dalje, novim, strateški važnim pravcem od Kladnja prema Tuzli.
"Kompletna trasa je predviđena kao dobro od općeg interesa, čime je državna imovina zaštićena u ovom momentu u potpunosti, onoliko koliko može biti", rekao je Eldar Hukić, pomoćnik ministra u sektoru energetike.
Cilj je, navode, diverzifikacija izvora i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, ali bi raspolaganje državnom imovinom moglo biti kamen spoticanja u konačnoj realizaciji ovog projekta. Ili po nekima pravac kako pitanje riješiti za ubuduće?
"Imamo jako mnogo zastoja, posebno onu odluku visokog predstavnika koja se odnosi na zabranu raspolaganja, ne samo u ovom projektu, nego i u drugim projektima. Ta zabrana je postala naprosto zapreka u našem energetskom razvoju", kaže Tomislav Marinković, predsjedavajući doma naroda PFBIH (HDZ BIH).
Na rizike upozoravaju i iz opozicije. Kao ključne zamjerke navode, da je zakon usvojen bez studije izvodljivosti i isplativosti, te problem isključivanja domaće kompanije iz projekta.
"Sada se ulazi u investiciju koja bi značila minimalno 380 km trasportnog gasovoda, jer su u zakonu dodani odvojci sa južne interkonekcije, kao i gaosovod Kladanj - Tuzla. Za cjelokupnu investiciju ne postoji niti jedan dokument", rekao je Enes Peštek, delegat u domu naroda PFBIH (Stranka za BiH).
"Mislim da je ovo presedan, dozvolit ću da ne znam, da li postoji još negdje u nekim zakonima u bilo kojim oblastima da se unosi ime i prezime firme, koja je dakle zakonski zaštićena u ovom poslu", kaže Emir Dautović, delegat u domu naroda PFBIH (NES).
"Vrag je u detaljima, mnoga ova pitanja mogu napraviti velike probleme, koji djeluju normativno mala ali u realizaciji mogu napraviti problem", rekao je Muamer Zukić, delegat u domu naroda PFBIH (SDA).
Sada slijede glavni koraci, potpisivanje ugovora s američkom kompanijom AAFS koji će zaključiti Vlada Federacije i međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Hrvatske krajem mjeseca u Dubrovniku. Ali, taj dio čini se neće ići brzo.
"Sporazum nije realno očekivati da se do tog momenta potpiše, da li će biti neka zajednička izjava ili neštp što bi bila nekakva garancija evo o tom po tom", kaže Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH (HDZ BIH)
Izmjene i dopune zakona dolaze u trenutku kada se Federacija BiH suočava s pritiskom rokova koje je postavila Evropska unija u vezi s potpunom obustavom uvoza ruskog plina od januara 2028. godine.