Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Izmjene Zakona o državnim službenicima povlače se iz procedure, spor oko produženja rada policajaca

    Jedni bacaju, drugi čiste: Kako je Drinsko jezero postalo talac tuđeg otpada

    Copyright European Commission Audiovisual Service
    Aleksandar Simić
    Objavljeno

    Slike Drinskog jezera prekrivnog smećem obišle su svijet. Ali, to nije problem od juče. Industrijski, medicinski, otpad iz domaćinstava i drugo smeće, iz godine u godinu taloži se na površini i na dnu Drinskog jezera kod Višegrada.

    ADVERTISEMENT

    To nije plutajući otpad za koji je kriv Višegrad, ali jedini trpi posljedice, upozoravaju ekološki aktivisti i ljubitelji rijeke Drine. Sistemsko rješenje ističu izostaje, prijedlozi se ignorišu, i za sve ima novca osim za konačno rješavanje ovog problema. 


    "Otprilike između 15.000 i 20.000 kubnih metara razne vrste otpada... Nema kakvog tu otpada nema, od medicinskog, plastike, elektronskih uređaja koji se bacaju. To je opšta katastrofa. Riba ne može da se mrijesti, riba se truje", počinju priču naši sagovornici.


    Svake godine uglavnom u zimskom periodu ponavljaju se ovi prizori, ali sada, smeća je dva puta više nego inače... Najviše donose rijeke- Lim iz Srbije i Tara iz Crne Gore. Manji dio je iz Bosne i Hercegovine i na Drinsko jezero iznad Višegrada stiže iz opština uzvodno... Lančanica koja je postavljena 2013. sprečava da hiljade metara kubih plutajućeg otpada stigne do Hidroelektrane i ugrozi rad postrojenja. Upravo njihovi radnici jedini su koji uklanjaju ovaj plutajući otpad. Da Drini vrate čist izgled i prirodno zelenilo, potrebno je od 3 do čak 9 mjeseci.


    "Na godišnjim nivou izvučemo negdje od 6.000 do 8.000 kubnih metara tog plutajućeg otpada. Troškovi ove aktivnosti negdje su od 50.000 do 200.000 konvertibilnih maraka. Bez pomoći tri države mi to stvarno sami ne možemo riješiti", kaže Darko Frganja, rukovodilac Službe za zaštitu životne sredine HE "Višegrad".


    Iz Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske odgovorili su nam da nije moguće predvidjeti koliko je tačno vremena potrebno za konačno rješenje problema plutajućeg otpada na rijeci Drini, da na tome rade sa nadlažnim ministarstvima i Srbije, ali i da izostaje podrška, odnosno uključenost institucija Crne Gore.


    Ekološki aktivisti godinama nude rješenja, ali kako ističe predsjednik "Eko centra" u Višegradu Dejan Furtula, nadležni iz tri države to ignorišu i samo rijetko održavaju sastanke na koje ih ne pozivaju, a ti sastanci, kaže, očigledno ne donose rješenja.


    "Mi smo željeli da postavimo 3-4 lančanice tipa u opštinama Rudo, Foča i Goražde, tako da svako čisti svoj otpad, jer nepravedno smo mi regionalna deponija. Treba sistemski riješiti ovaj problem, treba ukloniti deponije, da sve države siđu na svoje rijeke, da uklone te deponije, da ih pomjere od rijeka i ja verujem da ćemo za dvije godine imati sve rijeke čiste. Para sigurno ima, to niko ne može da kaže da para nema. Finansijska sredstva se izdvajaju za razne stvari. Ja mislim da je par miliona maraka dovoljno da se ovaj problem jednom zauvijek riješi", kaže Furtula.


    Otpadni pokrivač na Drinskom jezeru samo je dio ove ekološke katastrofe... Jer, kako su utvrdili iz Hidroelektrane "Višegrad", teži otpad se kreće i taloži tamo gdje se ne vidi- po dnu akumulacije.



    Možda će vam se svidjeti