U organizaciji Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), danas je održana javna rasprava o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
Otvarajući javnu raspravu, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Albin Muslić upoznao je prisutne sa procedurama i fazom u kojoj se Prijedlog zakona nalazi, podsjetivši da je Predstavnički dom PSBiH na 36. hitnoj sjednici, održanoj 22. decembra 2025. godine, usvojio Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH u prvom čitanju i zadužio Ustavnopravnu komisiju da u roku od 30 dana provede javnu raspravu.
Muslić je kazao je da sve kritike i stavove koje su danas iznesene tumači u funkciji poboljšanja predmetnog teksta, jer očito je da postoje određeni sistemski problemi u zakonu, koje će biti potrebno riješiti u amandmanskoj fazi.
Ističe da je ostavljen prostor od nekih desetak dana za sve subjekte, uključujući VSTV i sve one koji su danas bili prisutni da dostave svoje komentare, mišljenje, sugestije, da poslanici ulože amandmane upravo s osnovnom intencijom da se poboljša predmetni zakon kako bi dobili kvalitetno pravosuđe, ali isto tako da se ispune i uslovi na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
"Sve ono što radimo danas u okviru državnog parlamenta treba da bude inspirisano sa ova dva krajnja cilja. Da li ćemo to postići, to opet ovisi o parlamentarnoj proceduri. Ja zaista ovu današnju javnu raspravu tumačim u funkciji poboljšanja zakonskog teksta, da sva ona pitanja koja se odnose na etnički uticaj prilikom izbora članova VSTV-a, prilikom imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija, integriteta pravosuđa u cjelini, da će sve to navedeno zaista biti u fokusu amandmana poslanika, kako bi dobili zakon koji će odgovoriti na ova krajnja dva cilja. Da li će se to i usvojiti u okviru Predstavničkog doma, jako je teško prejudicirati, s obzirom da znamo da moramo postići opću entitetsku većinu i onda na to sve i dobiti podršku Doma naroda državnog parlamenta, koji sad u svojoj proceduri ima svoj prijedlog zakona", objasnio je Muslić.
Tokom javne rasprave, kojoj su prisustvovali poslanici i delegati PSBiH, predstavnici Vijeća ministara BiH, pravosudnih institucija, stručne i akademske zajednice, te međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, održana je sveobuhvatna diskusija u okviru koje su izneseni različiti stavovi, mišljenja i prijedlozi u vezi sa predloženim zakonskim rješenjem.
Poslanik Branislav Borenović ističe da je opozicija uradila hrabar, odlučan, odgovoran posao.
"Predlažemo evropski zakon nakon što su nas vladajuća koalicija, Ministarstvo pravde, godinama ubjeđivali da će zakon biti sljedeći mjesec, sljedeći ponedjeljak, sljedeći dan, a na kraju se ništa ne desi. Sve što smo danas čuli pokazuje da je zaista se radi o jednom vrlo rigidnom, rigoroznom zakonu. Ja mislim da tako i treba. Nama treba u BiH šok terapija. Najrigorozniji mogući zakon koji postoji u EU i to je neka vrsta i potvrde da smo uradili dobar posao. Mi smo izabrali verziju u kojoj smo stavili odredbe koje otvaraju prostor da pravosuđe bude pročišćeno. Da oni najbolji, najstručniji, najpošteniji i oni koji nisu korumpirani budu na važnim pravosudnim pozicijama", kazao je Borenović.
Kazao je da zakon ima 243. veoma sadržajna člana, ali da se sa današnje javne rasprave može usvojiti da se ograniči mandat predsjedništva sudova i glavnog tužioca na dva i da se omogući da postoji dvostepenost u postupku, nakon što se utvrdi da je nečiji izvještaj o porijeklu imovine negativan, kako bi se mogli žaliti sudija i tužilac.
Borenović dodaje da su sudije i tužioci većinom pošteni, čestiti ljudi koji žele da odgovorno rade svoj posao, ali da je potrebno "očistiti" pravosuđe od onih "kojima smo svjedočili proteklih desetak godina".
"Ja sam uvjeren da je ovo zakonsko rješenje na tragu onoga što je neophodno Bosni i Hercegovini i vidjet ćemo imamo li dovoljno zrelosti da u Parlamentu ovaj prijedlog bude usvojen uz ovih nekoliko stvari koje prihvatamo. Mi moramo poštivati etničku strukturu ove zemlje i otvoriti prostor kroz takvu strukturu da dođu najpošteniji, najstručniji, najodlučniji, oni nekorumpirani koji dolaze iz različitih naroda i iz reda ostalih i iz oba entiteta", dodao je Borenović.
Govoreći o razlozima za donošenje novog zakona, učesnici skupa istaknuli su potrebu jačanja nezavisnosti, odgovornosti i transparentnosti pravosudnih institucija, kao i usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima. Posebno su se osvrnuli na pitanja sastava i nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, načina izbora njegovih članova, etničke zastupljenosti, te mehanizmima disciplinske odgovornosti.
Zajednički je ocijenjeno da donošenje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao ključnog koraka ka vraćanju povjerenja građana u pravosudni sistem države, predstavlja temelj vladavine prava i stabilnog demokratskog društva.
Zaključujući javnu raspravu, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma zahvalio je učesnicima na iznesenim sugestijama i prijedlozima za unaprjeđenje zakonskog teksta, te najavio izradu izvještaja o provedenoj javnoj raspravi, nakon čega će biti nastavljen daljnji zakonodavni postupak u Predstavničkom domu PSBiH.
Sastavni dio i prilog tog izvještaja, kako je rečeno, činit će i dostavljena mišljenja Evropske komisije za demokratiju kroz pravo – Venecijanske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, kao i relevantnih udruženja sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini.