ADVERTISEMENT

Grad okružen planinama koje se ne mogu vidjeti. Parkovi prazni, ali pune bolničke čekaonice... Ljudi sa šalovima preko lica, ali ne zbog hladnoće. Žure u bjekstvu od smoga... Čist vazduh ovdje nije besplatan. Rade prečišćivači, u domovima onih koji to mogu priuštiti. Prozore nije pametno otvarati... To je realnost većine zimskih dana u sarajevskoj kotlini. 

Rijetko, kada su povoljniji atmosferski uslovi, vazduh se malo pročisti... Koliko malo, pokazuje to da je u Sarajevu danas trebalo biti sunčano i vedro. Međutim, to se ne može ni vidjeti ni osjetiti. Sunce jeste iznad grada, ali skriveno slojevima magle i smoga. 

"PM2,5 su najopasnije čestice jer one prolaze ovaj kapilarnu membranu i ulaze direktno u sistemsku cirkulaciju i djeluju na pluća, djeluju bukvalno na sve organe u tijelu. Posljedice, dugotrajne će biti još značajnije, zato što konstantna izloženost ovim sitnim česticama dovodi do porasta malignih oboljenja, a najčešće malignih oboljenja pluća, odnosno karcinoma pluća", kaže Lina Rayan Duranović, Pulmolog.

Rješenje za čišćenje vazduh u Sarajevu pronašli su na Prirodno-matematičkom fakultetu prije šest godina, ali nadležni to nikada nisu uzeli u razmatranje... Ideja je da se izazove vještačka cirkulacija vazduha, a ključno bi bilo zagrijavanje tla i donjih slojeva vazduha velikim električnim grijačima, postavljenim na pažljivo odabranim lokacijama.

"Zrak struji pod uticajem deficite zraka na području gdje se taj zrak zagrijava, to je otprilike kod Sarajevskog polja, odnosno područje aerodroma, pod inercijom sopstvene tižine, ali i razlike u zračim pritisima i na taj način se uspostavlja jedno strujanje, dakle propuhivanje tog zagađenog zraka i njegovog odnošenja u više slojeve atmosfere. To je jedna ideja koja ima naučno uporište i ono što je još važno je da računamo i na sunčevu toplotu kada se taj proces inicira, jer vi čim stvorite jednu rupu u toj zamućenoj atmosferi onda sunčevo zračenje uspjeva da, kroz to područje, dospjeva do zemljene površine, grije zemljinu površinu i lateralno se širi. Dakle taj proces bi se ubrzavao na taj način.", rekao je Nusret Drešković, Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Glavni izvori zagađenja su saobraćaj, domaćinstva koja se griju na drva i ugalj, te industrija, a kada je riječ o saobraćaju, zvanični podaci pokazuju da se svake godine broj vozila na putevima u Bosni i Hercegovini povećava za između 50 i 60 hiljada. Sada ih ima oko milion i 300 hiljada. Istovremeno, ne opada broj vozila starijih od tri-četiri decenije. 

Više od 8 odsto registrovanih vozila još uvijek čine konvencionalna vozila proizvedena prije 1991. godine. Iako se broj vozila sa višim Euro standardima povećava, njihova zastupljenost još uvijek nije dovoljna za značajnije smanjenje emisije štetnih gasova. 

Zbog izloženosti zagađujućim česticama koje su posljedica te emisije štetnih gasova, procjene su da u Bosni i Hercegovini godišnje umre oko 3.300 ljudi. Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu, 9 odsto ukupne godišnje smrtnosti u BiH može se pripisati zagađenju vazduha.