Činjenice da je Republika Hrvatska, po hitnoj proceduri i kroz lex specialis, usvojila zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji isključivo i nedvosmisleno targetira lokaciju Trgovska gora za smještaj radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane, kao i drugih opasnih otpada sa teritorije cijele Hrvatske predstavlja jasan politički signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno, inkluzivno i u skladu sa međunarodnim obavezama koje uređuju prekogranične uticaje na životnu sredinu i zdravlje ljudi, navodi se u saopćenju udruženja građana "Green team" iz Novog Grada.
ADVERTISEMENT
Podsjećaju da je još u periodu od 1997. do 1999. godine, od četiri moguće lokacije, političkom odlukom u Saboru odlučeno da je granično područje sa Bosnom i Hercegovinom jedina lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada.
"Čak je i sam izbor pomenute četiri lokacije, Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora, bilo opravdano propitivati, ali je politika rekla svoje, kako 1999. godine, tako i 2025. godine. Godinama unazad institucije Bosne i Hercegovine, Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine, Unsko-sanski kanton, lokalne zajednice, stručna i naučna zajednica, kao i organizacije civilnog društva, upućuju molbe, apele i argumentovana upozorenja Republici Hrvatskoj. Ignorisana su formalna protivljenja zakonodavnih tijela u Bosni i Hercegovini, zaključci i stavovi Vijeća ministara BiH, rezolucije i odluke entitetskih parlamenata, kao i brojni akti lokalnih zajednica u regiji Trgovske gore", saopćili su.
Dodali su da namjerno ili slučajno, javnost u Hrvatskoj nije upoznata sa činjenicom da je Bosna i Hercegovina usvojila gotovo deset rezolucija i deklaracija na lokalnim nivoima, upravo tamo gdje se nalazi primarno pogođeno stanovništvo.
"Ostala je tišina i na činjenicu da su Velika Kladuša, Bihać, Bosanska Krupa, Ključ, Bosanski Petrovac, Krupa na Uni, Novi Grad, Kostajnica, Prijedor, Kozarska Dubica i Gradiška upućivali dopise Saboru i donosiocima odluka u Hrvatskoj sa molbom da se ne ide u realizaciju pogubne ideje. Zanemarene su i inicijative za zajednička ili sinhronizovana istraživanja, kao i pozivi na institucionalnu saradnju. Umjesto dijaloga, Bosni i Hercegovini su uskraćivane informacije od suštinskog značaja za razumijevanje obima, prirode i dugoročnih posljedica planiranog projekta. Posebno zabrinjava činjenica da su stavovi građana, koji će biti najizloženiji potencijalnim rizicima, zanemareni na krajnje grub način. Lokalno stanovništvo sa obje strane rijeke Une nije imalo stvarnu mogućnost da učestvuje u odlučivanju, niti da bude pravovremeno i potpuno informisano. Time su povrijeđena osnovna načela javnog učešća, transparentnosti i prava na zdravu životnu sredinu, koja nisu samo politička ili proceduralna pitanja, već temeljna ljudska prava", naveli su.
Prema njihovom mišljenju, nekorektno i neprihvatljivo je da se, pod izgovorom potrebe Republike Hrvatske da zbrine radioaktivni i drugi opasni otpad, što zaista i jeste potreba, vrši prebacivanje rizika na susjednu državu.
"Bosna i Hercegovina nije imala ekonomske niti energetske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike zarad tuđih benefita. Jednako je nekorektno posezati za prečicama koje onemogućavaju sveobuhvatno sagledavanje problema i stvarno uvažavanje interesa građana, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj. Vjerujemo da u Republici Hrvatskoj postoji snaga i odgovornost da se preispitaju odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, pod uticajem pojedinaca vođenih uskim i ličnim interesima, a koje se potom saborskim zastupnicima i javnosti predstavljaju kao nužnost. Odgovorni i dobrosusjedski odnosi potrebni su objema državama. I Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska imaju svoje ozbiljne ekološke izazove, ali se oni ne mogu rješavati na račun zdravlja i sigurnosti drugih. Potreban nam je zajednički rad, razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi, te iskrena saradnja u svim oblastima, uključujući i zaštitu životne sredine. Ne zato što je to dio bilo kakvih poluapstraktnih zelenih politika ili strategija, već zato što je riječ o stvarnoj i neposrednoj potrebi, uslovljenoj brigom za zdravlje ljudi. Gurati radioaktivni i drugi opasni otpad na granicu nije odgovorno, nije dobrosusjedski i nije civilizacijski. Iz tog razloga, zajednička obaveza je da se svim resursima, korištenjem zakonski dozvoljenih sredstava, brani pravo na život i zdravu životnu sredinu", zaključili su.