ADVERTISEMENT

Amina J. Mohammed, u ime generalnog sekretara Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa, u obraćanju zvanicama prilikom otvorenja rekla je da odaju "počast svakom životu, svakoj porodici koja je narušena, preživjelima koji su bili hrabri da se bore za istinu, majkama Srebrenice koje se u sudnicama suočavaju s počiniteljima.

"

"Cvijet Srebrenice je utkan u sjedište UN-a", dodala je, kao trajni podsjetnik na odgovornost “koju mi nosimo prema onima koje smo trebali zaštititi”.

Kaže da su Međunarodni krivični tribunali za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su "utvrdili bez ikakave sumnje da je ono što se dogodilo u Srebrenici genocid, to su činjenice, pravosudno utvrđene na osnovu dokaza."

"Historija pokazuje da je genocid uvijek jezik dehumanizacije, sistematska diskriminacija i urušavanje zaštite građana. Moramo učiniti nešto, ovo se ne smije zaboraviti, moramo preuzeti odgovornost prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida", rekla je zamjenica generalnog sekretara UN-a, prenosi Fena.

Ceremoniji otkrivanja spomenika Cvijet Srebrenice u parku u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku prisustvovale su brojne svjetske delegacije.

Ovim povodom je ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, na društvenoj mreži X, napisao da se "otkrivanjem spomen-obilježja pred cijelim svijetom nastavlja implementacija Rezolucije o međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici."

Podizanju spomenika prethodila je Rezolucija Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija donesena 2024. godine oko koje nije bilo saglasnosti u Bosni i Hercegovini.

Takođe, krajem oktobra je na Trgu Ujedinjenih nacija u Beču, ispred zgrade UN-a, svečano otkriven spomenik "Cvijet Srebrenice".

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, istakao je da spomenik predstavlja simbol istine, pravde i opomene za buduće generacije.

"Trideset godina nakon genocida u sigurnoj zoni UN-a u Srebrenici, otkrivamo spomenik u funkciji istine, pravde i prevencije zla u budućnosti”, kazao je Bećirović.

Naglasio je historijski značaj događaja, ističući da su, "prema pravosnažnim presudama UN-a, nakon Drugog svjetskog rata počinjena samo dva genocida – nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i nad Tutsijima u Ruandi." Spomenici u srcu Evrope i Afrike, kako je rekao, ne samo da svjedoče istinu, već i "opominju čovječanstvo da nikada više ne dozvoli ponavljanje genocida."

 „Cvijet Srebrenice“ u vrtu Ujedinjenih naroda predstavlja podsjetnik, opomenu i simbol opreza u vremenu kada svijet ponovo svjedoči ratovima i teškim zločinima, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u New Yorku na otkrivanju je spomen-obilježja 'Cvijet Srebrenice', spomenika žrtvama genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić je istakao da je usvajanje Rezolucije bilo "važan iskorak u kulturi sjećanja i globalnoj borbi protiv ponavljanja genocida bilo gdje u svijetu." Podsjetio je na to da su, uprkos pritiscima Rezolucija i pravosudna istina utvrđena odlukama Međunarodnog krivičnog suda, postale dio međunarodnog poretka.

Naglasio je da Bosna i Hercegovina nikada više ne smije prepustiti sudbinu svojih građana drugima, te da usvojena Rezolucija služi kao opomena, a ne garancija.