Cijena zlata premašila je četiri hiljade dolara po unci, što je historijski rekordan iznos. Taj rast uzrokovan je velikom ekonomskom i geopolitičkom neizvjesnošću pa se investitori okreću kupnji tog plemenitog metala koji je od početka godine poskupio za čak više od 53 posto.
ADVERTISEMENT
Što se tiče Bosne i Hercegovine cijena grama zlata ovisi od izrade nakita, a trenutno se cijena kreće do 250 maraka po gramu, što je tri puta više u odnosu na period od prije pet godina.
“Sigurno utočište u nesigurnim vremenima”, to je postalo zlato čija cijena u svijetu posljednjih dana doživljava historijski maksimum. Osim u svijetu, u BiH taj rast je još izraženiji, pa se tako na domaćem tržištu gram zlata kreće od 215 do 230 maraka. Za građane Sarajeva zlato je preskupo, a i ono što imaju čuvaju za, kako kažu, crne dane.
U odnosu na period od prije pet godina cijena zlata po gramu u prodaji kretala se između 75 i 80 maraka. Sada je ta cijena tri puta veća. Burma je nekada koštala do 700 maraka, sada se kreće od 1.200 km.
Zlato se najvie kupuje u svrhu vjencanja, rodjenja, krštenja. A trenutno zbog visoke cijene najveća potražnja su zlatnici težine jednog grama jer njih ima u raznim dizajnima i za svaku svrhu i namjenu.
U prvih devet mjeseci ove godine, Bosna i Hercegovina je uvezla zlata u vrijednosti od 43 miliona maraka. Najviše se uvozilo zlato iz Slovenije, Italije, Njemačke i Srbije. A u istom periodu, zlata je izvezeno u vrijednosti većoj od 32 miliona maraka. Izvozio se najviše u Hrvatsku Srbiju i Tursku.
Ekonomista Marko Đogo kaže da će se skok cijene zlata manje osjetiti na ekonomiju BiH a više na ekonomiju koja je vezana za dolar.
"Mi smo i preko monteranog sistema vezani za euro, vrlo malo možemo da utičemo i kakva se bude kretakla vrijednsot zlata spram eura, to će se kod nas manje osjetiti u vrlo malim oscilacijama", rekao je Đogo, profesor na Ekonomskom fakutletu u Istočnom Sarajevu.
U BiH je promet zlata uglavnom povezan s nakitom dok ulaganje u zlatne poluge ili druge investicijske oblike nije široko zastupljeno. Đogo kaže da je investicija u zlatu nešto što traži razvijenije financijsko tržište, što nije slučaj sa tržištem Bosne i Hercegovine. Novac u BiH se uglavnom ulaže u nekretnine.
"Generalno ne postoji ni od strane Centralne banke i od drugih financijskih insiotucija kultura držanja investicija u zlatu, građani su generalno još uvijek rijetko čuzvaju devizne štednje i akcije nekih preduzeća a kamoli da čćuvaju investicije u zlatu, dodao je Đogo.
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi u kojoj se plaća PDV na uvoz investicijskog zlata poput poluga ili zlatnih listića što onemogućava ljudima koji bi željeli da investiraju novac u zlatu, da to i urade. Ranije je bilo inicijativa za ukidanjem carine i PDV-a, no tome nije udovoljeno.