ADVERTISEMENT

Badnjević je na početku kazao da je pasoš BiH jedan od najmodernijih u svijetu.

„Prema našim evidencijama, izdato je oko 2,5 miliona pasoša koji su validni i koje koriste građani BiH“, rekao je Badnjević.

Dodao je da se često vode subjektivne rasprave, ali da je najvažnije koliko zemalja se može posjetiti s pasošem.

„Pasoš BiH se, prema posljednjem spisku, nalazi na 42. mjestu, što smatram izuzetno dobrom pozicijom. Možda građani ne znaju da je naš pasoš još 2014. bio treće generacije, s potpunom biometrijom, i jedan je od najmodernijih – i danas je takav“, naglasio je.

Šta je biometrijski pasoš?

Objasnio je i pojam biometrijskog pasoša: „Biometrijski pasoš sadrži elektronski čip u koji se pohranjuju biometrijski podaci, poput lica i otiska prsta, koji se zatim mogu koristiti na graničnim prelazima – jednostavno se očitavaju podaci iz čipa.“

Dodao je da je BiH uvođenjem bezviznog režima i pristupanjem šengenskom prostoru već ispunila sve potrebne uslove još od 2009. godine. Agencija nastavlja s unapređenjima i uvođenjem međunarodnih standarda, uz obavezno održavanje visokog nivoa sigurnosti, kako bi se spriječili bilo kakvi propusti koji bi mogli ugroziti bezvizni režim i reputaciju države.

„Posebnu odgovornost imaju MUP-ovi koji direktno rade s građanima i unose podatke u naše baze. Svi zajedno moramo biti maksimalno odgovorni“, rekao je Badnjević.

Elektronski potpis

Govoreći o elektronskom potpisu, podsjetio je da je Zakon o elektronskom potpisu donesen još 2006. godine, ali se dugo nije primjenjivao. U međuvremenu su u EU doneseni novi propisi (EIDAS, EIDAS 2). „Tek prije dvije godine napravili smo sve što je bilo potrebno da kvalifikovani elektronski potpis u potpunosti zaživi u BiH“, istakao je.

Naveo je da UIO koristi kvalifikovani elektronski potpis i da je u zadnje dvije godine više od 1,3 miliona dokumenata potpisano elektronski, što je omogućilo kompanijama da uplate porez.

„Država se faktički finansira putem tog sistema, tako da je besmisleno raspravljati o njegovoj validnosti – on funkcioniše.“

Dodao je da je desetine hiljada građana već aktiviralo digitalni identitet i potpis, te da sve više institucija i kompanija koristi te alate. „Radimo svakodnevno na digitalnoj transformaciji i prelasku s papirnog na elektronski oblik“, zaključio je.

Saradnja sa CIK-om i uvođenje nove izborne tehnologije

„Imamo izuzetno dobru saradnju s CIK-om. Prošle godine smo na lokalnim izborima implementirali pilot-projekat biometrijske identifikacije birača. Planiramo to uraditi i na opštim izborima naredne godine, ukoliko se uvedu nove izborne tehnologije i prevaziđu izazovi“, rekao je.

Badnjević je objasnio da neusvajanje budžeta ove godine nije uticalo na izdavanje dokumenata, ali jeste na nabavku licenci za provjeru biometrije. „Da bi službenici mogli uzeti biometrijske podatke, potreban je sistem koji radi na osnovu licence. Bez njega nije moguće podnijeti zahtjev za dokument niti izvršiti biometrijsku provjeru.“

Dodao je da isti sistem koristi i CIK za identifikaciju birača i da mora postojati kako bi se provjerilo poklapanje otiska prsta s podacima iz lične karte. „Mislim da smo pronašli rješenje, bez obzira na to što budžet nije usvojen. Nadam se da ćemo to riješiti u narednih mjesec dana“, rekao je, ne navodeći detalje rješenja.

„Razgovarali smo i s donatorima kako bismo spriječili ugrožavanje sistema jer na budžet više ne možemo računati“, izjavio je.

Na kraju je rekao da je Vijeće ministara donijelo odluku o finansiranju jednog segmenta (nove) zgrade, te da je tehnička dokumentacija spremna.

„Trenutno smo u fazi istraživanja tržišta za izgradnju, a kada dobijemo podatke, nastavljamo s postupkom“, zaključio je Badnjević.