Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković podnio je juče prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine zbog murala Ratka Mladića u Banjaluci.
ADVERTISEMENT
Duraković je Feni kazao kako je prijava već bila pripremljena te se samo čekao njegov potpis kako bi bila upućena Tužilaštvu BiH.
“Prijava je bila spremna mnogo ranije, samo se čekalo da potpišem, jer sam zbog bolovanja bio odsutan. Potpisali smo i uputili krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH za NN osobu i za odgovornu osobu, odnosno gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je u javnom nastupu rekao da neće ukloniti taj mural," kazao je Feni Duraković.
Dodao je da je sada na Tužilaštvu da primijeni odredbe Krivičnog zakona BiH na cijeloj teritoriji.
“Krivični zakon je eksplicitan u tome da je čak i postavljanje murala i veličanje ratnih zločanaca krivično djelo. Osnova apsolutno ima, tako da ostaje da vidimo šta će se desiti po tom pitanju", kazao je Duraković.
Napomenuo je da je mural oslikan u Banjaluci na objektu gdje se nalazi javna narodna kuhinja.
Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao da neće ukloniti mural Ratka Mladića.
“Nećemo uklanjati. Dalje…“, kratko je rekao Stanivuković na konferenciji za novinare u avgustu 2025. godine.
Mladić je bio ratni komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske.
U konačnoj presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Sudsko vijeće osudilo je Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko je krajem jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Dopunom člana 145a propisano je da će se kaznom zatvora od "tri mjeseca do tri godine kazniti onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju" prema grupi ili pojedincu na osnovu rase, vjere, porijekla ili nacionalne pripadnosti.
Takođe, "kaznom od šest mjeseci do pet godina“ kazniće se onaj ko „javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin“ utvrđen pravosnažnom presudom.
Inzkova odluka predviđa i kaznu od najmanje tri godine za one koji dodijele priznanje, nagradu ili privilegiju osobama osuđenim za te zločine, kao i za službene osobe koje počine takvo krivično djelo.