ADVERTISEMENT

Svjetska banka predviđa da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) do kraja ove godine usporiti na 3,0 posto u prosjeku za sve države Zapadnog Balkana. U 2024. taj procenat je bio 3,6.

Globalne prilike u kombinaciji sa "pojačanim domaćim pritiscima u nekoliko država", potakle su ovakvom padu. Najveći pad u ekonomskom rastu u odnosu na 2024. godinu predviđa se za Srbiju – za 1,1 procentni poen do kraja 2025 godine, javlja Radio Slobodna Evropa.

Pojedine države, poput Sjeverne Makedonije, zabilježit će blagi rast u odnosu na prethodnu godinu. Svjetska banka u svom izvještaju navodi da bi umjereni oporavak eurozone trebalo da doprinese i rastu na Zapadnom Balkanu i to kroz podsticanje investicija i izvoza. Potpuni oporavak očekuje se tek 2027. godine, procjene su Svjetske banke.

BiH: Nezaposlenost, cijene i reforme

Rast BDP-a u Bosni i Hercegovini (BiH) usporio je u prvom kvartalu 2025. godine i to zbog slabije industrijske proizvodnje, naročito u sektoru prerađivačke industrije.

Skuplja hrana dovela je do inflacije od 3,4 posto u junu, dok je povećanje minimalne plate pružilo određeno olakšanje osobama s nižim prihodima.

Svjetska banka smatra da je prosječan rast u BiH, doveo do ograničenog napretka u smanjenju siromaštva.

"Ekonomska ranjivost i dalje postoji, pri čemu 40 posto odraslih navodi da ne bi mogli da pokriju troškove duže od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda", navodi se u izvještaju uz zaključak da je povećanje minimalne zarade pružilo određeno olakšanje ljudima sa nižim prihodima.

Ključni izazovi su, navodi se, ubrzanje reformi, poboljšanje poslovnog ambijenta i jačanje inkluzije na tržištu rada, naročito za ranjive grupe.

Manje strane investicije u Srbiji

Privredni rast Srbije će, prema projekcijama, biti 2,8 posto u 2025. godini što je znatno manje u odnosu na 2024. kada je bio 3,9 procenata. Nakon dobrih rezultata u 2024. privreda je izgubila zamah, kažu u Svjetskoj banci.

"Rast je usporen, uglavnom zbog nižeg priliva stranih direktnih investicija i neizvjesnosti na svjetskim tržištima", navodi Svjetska banka.

Dodaje se da je rast usporen "zbog naglog pada građevinskih aktivnosti i slabijeg rezultata poljoprivrede, na koje su uticale negativne vremenske prilike".

U Crnoj Gori inflacija jača od očekivane

Jača fiskalna disciplina i napredak u reformama su ključni za ekonomski rast Crne Gore, navodi se u izveštaju. Iako u odnosu na prošlu godinu Crna Gora bilježi čak i blagi ekonomski rast, ova država je u odnosu na 2023. vrtoglavo oborila realni rast svog BDP-a.

Rast Crne Gore se usporava nakon snažnog postpandemijskog oporavka, navodi se u izveštaju.

Tokom 2025. inflacija je bila veća nego što se očekivalo. Paralelno s tim, suočava se i sa velikim otplatama duga.

"Ova mala, otvorena i euroizovana ekonomija ostaje veoma ranjiva na vanjske uticaje, a veliko oslanjanje na turizam dodatno povećava tu ranjivost."

Svjetska banka navodi da pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore.