ADVERTISEMENT

On je ovom prilikom rekao da EU nastavlja širiti partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana, podržavajući ih kroz investicije, programe reformi i postepene korake ka integraciji. Plan rasta za Zapadni Balkan, pokrenut 2024. godine, ima za cilj da pomogne ovom procesu.

“Stoga je važno da sve zemlje u regionu predstave svoje reformske agende”, istakao je Soreca.

Iz EU su ranije naveli da ukoliko BiH do kraja mjeseca ne usvojiti Reformsku agendu gubi još oko 100 miliona evra, nakon što je ljetos ostala bez 10 odsto od predviđenih sredstava.

“Naš novi sedmogodišnji prijedlog budžeta za period 2028-2034. odražava ovu ambiciju. Predviđa 42,6 milijardi evra za proširenje i istočno susjedstvo – što je povećanje od preko jedne trećine. Pored toga, izdvajamo 100 milijardi evra za podršku oporavku, otpornosti i putu Ukrajine ka članstvu u EU”, rekao je on.

Integracija zemalja Zapadnog Balkana u evropsko unutrašnje tržište odbrane još je jedan ključni cilj EU, navodi Soreca. Zemlje kandidati već imaju pristup programu SAFE (Sigurnosna akcija za Evropu), novoj inicijativi EU-a za podsticanje zajedničkih nabavki u odbrambenoj industriji.

“Tri zemlje kandidatkinje (Albanija, Moldavija, Sjeverna Makedonija) su među osam koje su potpisale bilateralna sigurnosna i odbrambena partnerstva s EU-om od maja 2024. godine. Ova prilagođena partnerstva produbljuju saradnju, od povećanja odbrambenih kapaciteta do integrisanog upravljanja granicama, hibridnih prijetnji, borbe protiv manipulacije i uplitanja stranih informacija”, rekao je Soreca.

Sarajevska sigurnosna konferencija (Izvor: Delegacija EU u BiH)

On je, obraćajući se na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji, rekao da je ove godine obilježena 75. godišnjica Schumanove deklaracije, koja je postavila temelje Evropske unije i utrla put eri prosperiteta, mira, demokratije i solidarnosti na našem kontinentu. Ali, dodaje, Evropa danas proživljava ozbiljnu, dramatičniju stvarnost.

“Međunarodni poredak temeljen na pravilima doveden je u pitanje, potresajući same temelje na kojima je izgrađena evropska sigurnosna arhitektura. S ratom na našem pragu i sve većim stranim uplitanjem, Evropa je odlučna da brani svoje slobode, svoje vrijednosti temeljene na univerzalnim principima i svoja politička dostignuća. Prečesto se termin ‘sigurnost’ shvata kao apstraktan, čak i dalek koncept. Vrlo često i kao sinonim za stabilnost. S druge strane, neki mogu ograničiti ideju sigurnosti na naše najdirektnije stanje – sada i ovdje. Dozvolite mi da jasno naglasim da smatram da je naš koncept sigurnosti mnogo širi od toga”, istakao je zvaničnik EU.

Prema njegovim riječima, protekle tri godine bile su još jedan oštar podsjetnik da je svijet u kojem živimo svijet stalnih promjena.

“Godine 2022. naš svijet se ponovo izmijenio nakon što nas je ničim izazvana i neopravdana ruska vojna agresija protiv Ukrajine prisilila da preispitamo svoja uvjerenja o tome šta nas i naše zemlje čini sigurnima. U svjetlu ovih transformacija, i Evropska unija se morala promijeniti. Prilagođavala se, djelovala, rasla. Evropa je krenula u najveći napredak viđen u novijoj historiji kako bi podržala naše odbrambene kapacitete”, rekao je Soreca.

EU je izdvojila dva triliona evra za dodatne odbrambene troškove od danas do 2031. godine, kazao je. Godišnji kapaciteti Evrope za proizvodnju municije već su šest puta veći nego prije samo dvije godine.

“EU će nastaviti saradnju sa regijom Zapadnog Balkana na daljem razvoju njenih odbrambenih sposobnosti i kapaciteta. Drago mi je što Bosna i Hercegovina već koristi mjere pomoći u okviru Evropskog mirovnog fonda (EPF), iskorištene za modernizaciju opreme Oružanih snaga za deminiranje s ciljem da Bosna i Hercegovina postane zemlja bez mina, te da se ojačaju operativne sposobnosti Oružanih snaga za suprotstavljanje hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim prijetnjama, kao i odbrambene sposobnosti i sposobnosti ranog upozoravanja”, rekao je Soreca.

Doprinos EU sigurnosti u regionu je dugogodišnji, s operacijama poput EUFOR Althea u okviru Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU-a. EUFOR Althea i dalje igra ključnu ulogu u podršci domaćim vlastima u očuvanju sigurnog okruženja za sve građane BiH, kaže. Ali iz šire perspektive, Soreca misli na priliku da se “naše susjedne zemlje pridruže Uniji koju zbližavaju mir i zajedničke vrijednosti”.

On je ovom prilikom pomenuo i “ključnu posjetu” evropske komesrake za proširenje Marte Kos, koja je, kako kaže Soreca, snažno potvrdila da je program proširenja EU jasna, zajednička strateška investicija u dugoročnu sigurnost i prosperitet za cijeli kontinent.

“EU je odlučna u ostvarivanju ovog cilja i odlučna je da izbjegne bilo kakvu političku ili sigurnosnu eskalaciju u blizini. Moramo zaštititi proces proširenja od zlonamjernog uplitanja dok se nastavljaju napori na ponovnom ujedinjenju Evrope”, poručio je dalje dodajući:.

“Dok ostvarujemo napredak u rješavanju naših zajedničkih sigurnosnih i odbrambenih interesa, želim podsjetiti da je put ka pridruživanju Evropskoj uniji jasan i pravičan; naime, temelji se na rezultatima. Zemlje kandidati moraju provesti potrebne reforme kako bi ispunile naše zajedničke standarde i donijele stvarne, pozitivne promjene svojim građanima. U konačnici, lideri tih zemalja drže ključeve u svojim rukama i moraju preuzeti kormilo na ovom putu.”

Naveo je da je Bosna i Hercegovina iskusila veliku cijenu ratova – žrtve, gubitke duboko urezane u njeno tkivo i dušu.

“Drugim riječima, Bosna i Hercegovina vrlo dobro zna cijenu koja se plaća, kao i neprocjenjivu vrijednost sigurnosti. I zbog lekcija iz prošlosti, moramo biti jaki u borbi za budućnost koju zaslužujemo. Možda se ne slažemo uvijek oko svega, ali naša zajednička želja za mirom i sigurnošću mora biti most koji nas spaja. Nemamo drugog izbora nego da ostanemo snažni – jedinstveni – i borimo se za vrijednosti koje su temelj naše Unije”, zaključio je Soreca.