Ana Kotur-Erkić, pravnica, aktivistkinja za ljudska prava i braniteljka ljudskih prava prepoznata od strane ODIHR-a, od jutros protestuje pred Skupštinom Brčko distrikta zbog nacrta Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon, kako kaže, ne predviđa stvarnu afirmativnu mjeru koja bi omogućila zapošljavanje osoba s invaliditetom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nego doprinosi i ohrabruje diskriminaciju.
ADVERTISEMENT
Amandmani koje je usvojila Vlada Brčko distrikta predviđaju prednost pri zapošljavanju osoba s invaliditetom do ispunjenja zakonske kvote, ali samo pod uslovom da je rezultat koji potencijalni kandidati ostvare do petog mjesta na rang listi uspješnih kandidata.
Na transparentu koji Kotur-Erkić drži piše "A šta ako smo šesti?"i traži se odgovor institucija na ograničenje po uspjehu na konkursu za osobe s invaliditetom koje su i bez ove odredbe u izuzetno teškom položaju na tržištu rada.
"Legalizujemo diskriminaciju i od osoba s invaliditetom tražimo da budu bolji od prosječnih osoba bez invaliditeta, jer ne vjerujemo da mogu da uđu na tržište rada, rade i postižu rezultate", kaže ona.
Kotur-Erkić ističe da je ovo nesrazmjeran teret za osobe s invaliditetom, budući da se traži i jednakost pod istim uslovima, propisanim čl. 23. Zakona o državnoj službi u organima javne uprave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, i jednakost po rezultatu, koji osobe s invaliditetom teško da mogu ostvariti zbog malog broja visokoobrazovanih u odnosu na populaciju i tešku zapošljivost, i posljedično manje radnog iskustva. Osim navedenog, napominje da je i zakonom koji uređuje prava osoba koje su invaliditet stekle u ratu prednost pri zapošljavanju postavljena bez ograničenja po uspjehu na konkursu.
Ana Kotur-Erkić protestuje ispred Skupštine Brčko distrikta (Izvor: Ustupljena fotografija)
"Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je prijavljeno svega nizak dvocifren broj osoba s invaliditetom urođenog ili stečenog uzroka invaliditeta. To je zanemariv broj u odnosu na ukupan broj osoba s invaliditetom u Brčkom, a dosadašnje mjere institucija u Brčkom u pogledu zapošljavanja ove populacije su zapošljavale svega jednu ili dvije osobe godišnje po projektima. To već dovoljno govori o mogućnostima i prilikama za zapošljavanje, a predložena mjera samo dodatno ograničava mogućnost zapošljavanje. Predložila sam da se osobama s invaliditetom da prednost kad polože pismeni test, kao eliminatorni dio provjere sposobnosti i obrazložila to pravno, ali do sada to nije uvaženo. S druge strane, prihvaćen je zahtjev organizacija koje godinama ističu da je usmeni intervju element korupcije u zapošljavanju u javnom sektoru, ali bi takvu mjeru zadržale prema osobama s invaliditetom - čime se uvodi novi nivo diskriminacije", objašnjava.
Komitet za prava osoba s invaliditetom Ujedinjenih nacija je u svom Generalnom komentaru broj 8 iz 2022. godine o pravu osoba s invaliditetom na rad i zapošljavanje naglasio da država kao poslodavac mora insistirati na većoj inkluziji osoba s invaliditetom, na osnovu objektivnih pokazatelja. Bosna i Hercegovina je, na osnovu nasljeđivanja ratifikovane konvencije Međunarodne organizacije rada, prihvatila da se mjere kojima je cilj stvarna jednakost mogućnosti osoba s invaliditetom nisu diskriminacija prema drugima i to promoviše i Zakon o zabrani diskriminacije.
U entitetima ni više od decenije od usvajanja prvih zakona koji uređuju ovu oblast nije dostignuta zakonska kvota zaposlenosti osoba s invaliditetom u javnom sektoru, a Brčko Distrikt prvi put donosi ovakav zakon, i to, po iskustvu osoba s invaliditetom, čini na pogrešan pa i diskriminatoran način.