Ante Nobilo, hrvatski advokat i član pravnog tima predsjednika Republike Srpske, u vezi s drugostepenom presudom Suda BiH izrečenom Miloradu Dodiku, kaže da će na Evropskom sudu morati da objasne kako su mogli presuditi za djelo koje nije postojalo.
ADVERTISEMENT
"Ne možete odgovarati za neko krivično djelo u trenutku kada ono nije bilo zakonom propisano kao krivično djelo. Dakle, Schmidtov član krivičnog zakona zbog kojeg je Milorad Dodik osuđen nije zakonski postojao kada mu je stavljen na teret. I to je suština," rekao je Nobilo.
On je za Sputnjik potvrdio svoje ranije izjave da bi se presuda protiv Dodika mogla osporiti pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP), makar i samo na osnovu ovog razloga, dok će dodatne argumente, kako kaže, iznijeti nakon što bude imao uvid u cjelokupnu odluku Suda BiH.
"Ono što sigurno neće moći biti pravno obrazloženo u presudi Suda BiH jeste povreda načela legaliteta, koje je temeljno načelo krivičnog prava u svim pravnim sistemima svijeta. Naime, Dodik je potpisao ukaz o stupanju na snagu dva zakona koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno ukinuo, i to prije nego što je član Krivičnog zakona, koji je Schmidt donio, stupio na pravnu snagu. U krivičnom pravu, zakoni ne mogu imati retroaktivno dejstvo," objasnio je Nobilo.
Anto Nobilo (Izvor: Srna/Borislav Zdrinja)
Drugim riječima, dodaje, u BiH postoji zakon o zakonodavnom postupku koji uređuje način donošenja zakona i izmjena zakona.
"Taj zakon propisuje da se, ukoliko se mijenja ili dopunjuje postojeći zakon, to mora učiniti u istoj proceduri u kojoj je donesen i osnovni zakon. Krivični zakon BiH donio je Parlament, i on je stupio na snagu tek nakon objave u Službenom glasniku BiH. Prema tome, ako je visoki predstavnik imao pravo da izmijeni neki član tog zakona, morao je to uraditi na isti način – dakle, i izmjena je morala biti objavljena u Službenom glasniku BiH," istakao je Nobilo.
"Zakoni po pravilu stupaju na snagu osam dana nakon objavljivanja u službenim listovima, što je standard širom svijeta. Nijedan čovjek ne može biti odgovoran za neko djelo ukoliko ono, u trenutku kada je počinjeno, nije bilo zakonom određeno kao krivično djelo, uz propisanu kaznu. Ovo je samo jedan od primjera s kojim možemo ići pred Evropski sud za ljudska prava. Imamo još dosta jakih argumenata, ali želim sačekati da vidim kompletnu presudu Suda BiH," naveo je Nobilo.
Nobilo ističe i set problema koji se tiču položaja Christiana Schmidta i njegovih ovlaštenja, za koja, kako kaže, nije imao pravni osnov.
"Schmidt, prema našem tumačenju, nije bio valjano imenovan i nije imao zakonska ovlaštenja – i za to imamo snažne pravne argumente. No, po tumačenju većine zapadnoevropskih država, on bi vjerovatno imao ta ovlaštenja. To već spada u domen politike, i tu se nalazimo na granici između međunarodne politike i ustavnog prava BiH. Iako i po ovom pitanju smatramo da smo u pravu, to nam neće biti prvi i najvažniji argument pred sudom," rekao je Nobilo.
Na pitanje može li se od Evropskog suda za ljudska prava očekivati pravično i objektivno suđenje, s obzirom na to da u tom sudu sjede sudije iz zemalja koje podržavaju Christiana Schmidta, Nobilo odgovara:
"Tamo sjede sudije koje su pri kraju svojih karijera, osobe od integriteta, i oni neće tako lako podleći političkim pritiscima. U BiH se lakše podleže uticajima stranih faktora, gdje se sudije mogu lakše navesti na određene odluke.
Ali u Evropskom sudu je to daleko teže," rekao je Nobilo i dodao da je tokom procesa protiv Dodika dobro upoznao situaciju u BiH.