Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

FHMZ izdao narandžasto upozorenje: Sutra u BiH obilne padavine i pojačan vjetar

    Meteorolog Sijarić za Euronews objašnjava šta je 'thundersnow' koji je jučer zahvatio BiH

    Thundersnow (Izvor: Wkrn.com)
    Erdin Halimić
    Objavljeno

    Zanimljivo da je prvi ovogodišnji snijeg u velikom dijelu zemlje pao u danu u kom je maksimalna temperatura zraka bila jedna od najviših ovog novembra širom BiH, kazao je za Euronews BiH meteorolog Mersad Sijarić.

    ADVERTISEMENT

    "Srijeda, 20.11.2024., u Bosni i Hercegovini započela je sa izraženim naletima južnog vjetra. Primjera radi, čak i prosječna brzina vjetra u pojedinim dijelovima dana na vrhu Bjelašnice bila je viša od 100 km/h. Obzirom na položaj zemlje, jugo je po običaju za sobom povukao i topliji zrak - pa je tako već u 7 sati ujutro temperatura bila visoko iznad nule, a nerijetko i iznad 15 °C. Daleko iznad novembarskog standarda za taj period dana", pojasnio je.


    Dodao je da pod uticajem fena, toplog i slapovitog vjetra koji puše sa juga i jugozapada, Banja Luka i Gradačac su u 13 časova mjerili 18, odnosno 19 °C.


    Mersad Sijarić: Nagle promjene su dobar podsjetnik (Izvor: Ustupljena fotografija)


    "Međutim, samo sat kasnije - isti gradovi mjerili su 8, odnosno 5 °C. Za ovako dramatičnu razliku pobrinuo se prolazak hladne fronte, koju je sa sobom povukao hladni sjeverac. Uslijedila je kiša, zatim susnježica, a onda - samo par sati nakon jednog od najtoplijih novembarskih trenutaka - i prvi snijeg. U slučaju tako turbulentnog miješanja tople i hladne zračne mase, u pojedinim dijelovima zemlje došlo je i do tzv. 'thundersnow' pojave. Thundersnow je zapravo snijeg praćen grmljavinom, a ukoliko niste često čuli za ovaj pojam - to je zato što je izuzetno rijedak. Za pojavu grmljavine potrebni su praktično ljetni oblaci (kumulonimbusi), ali iz kojih padavine (zbog niske prizemne temperature) padaju u sniježnom obliku. Ova pojava zabilježena je tokom srijede, 20. novembra 2024., u brdsko-planinskim predjelima srednje i sjeverne Bosne, gdje je miješanje toplog i hladnog zraka bilo najintenzivnije", objasnio je Sijarić.


    Nije bitno gdje si, bitna je atmosfera


    Prema njegovim riječima, nagle promjene vremena uvijek su dobar podsjetnik povezanosti žive i nežive prirode.


    "Iste promjene u atmosferi koje uzrokuju smjenu vremenskih uslova, znaju biti uzrok smjene psihičkih i fizičkih uslova u ljudima. Naročito nagle promjene vremena mogu dovesti do pojave glavobolje, migrene, respiratornih poteškoća, bolova, srčanih, krvožilnih i reumatskih tegoba, nesanice, pada koncentracije pa čak i radnog elana te mnogih drugih simptoma. Historijski, takve promjene vremena često su uzrok naglim razboljevanjima, češćem odsustvovanju sa posla, pa čak i povećanom broju samoubistava i saobraćajnih nesreća. Nije, zato, slučajnost da riječ "atmosfera" koristimo i u svakodnevnom govoru, ukoliko nam se pojedina okruženja i iskustva čine pozitivnijim ili negativnijim u odnosu na druga. Baš kao što nas atmosfera u pojedinim restoranima može učiniti mrzovoljnim i nervoznim, tako mogu i promjene u zraku. Kako stara japanska poslovica kaže: "Treba samo da pogledate vjetrokaz: on se okreće čas prema nježnom jugu, čas prema hladnom sjevercu - i eto vam čovjeka", pojasnio je.


    Dodao je da upravo vjetrokaz će pokazati put jedne od suptilnijih, ali važnijih promjena.


    "Jugo oduvijek sa sobom nosi epitet '"lošeg vjetra", pa je poznata priča kako su vijećnici u Dubrovačkoj Republici odbijali da vijećaju kada puše jugo jer može negativno uticati na donošenje odluka. Naročito je to istina za posebnu vrstu toplog, suhog vjetra koji je obilježio srijedu širom BiH a naziva se: fen. Fen za kosu je ime dobio upravo po ovom vjetru, a karakterističan je po tome što je slapovit, znatno povisi temperaturu zraka, ali i po tome da često uzrokuje depresivno raspoloženje i pad intelektualnog rasuđivanja. Pojedina istraživanja ga vezuju i za povećan broj zločina. Dva grada u BiH u kojima je fen naročito primjetan tokom godine su Gradačac i Bihać.


    Thundersnow (Izvor: iStock)


    S druge strane, sjeverac u našem podneblju obično važi za grub, hladan vjetar - naročito u ovom dijelu godine.


    Povećanja krvnog pritiska


    "Hladnoća, naročito njena ovako nagla pojava, dovodi do vazokonstrikcije, odnosno povećanja krvnog pritiska, ubrzanog rada srca i povećanje potrošnje kiseonika. Neadekvatna adaptacija organizma na pad temperature može dovesti do pada imuniteta, zbog čega su prehlade i razne bolesti česta pojava nakon svakog naglog zahlađenja. Do sličnih tegoba može naročito doći kada su posrijedi izuzetno nagle promjene vremena, kao što je bila ova jučer - u jednom danu osjetili smo posljedice nježnog i toplog juga, ali i snježnog sjeverca i njegove hladnoće. Pri tome, i ovo je samo vrh ledenog brijega. Promjene u atmosferskom pritisku, naleti pozitivnih ili negativnih jona, relativna vlažnost zraka pa čak i broj sunčanih sati - sve su to parametri koji mogu uticati kako na naše fizičko, tako i psihičko zdravlje. Poznato je recimo da niz oblačnih dana dovodi do deficita vitamina D u organizmu, što za sobom vuče niz daljih reakcija. Previše sunčevih sati sa jakim UV zračenjem može dovesti do gadnih opeklina, čak i kada je temperatura ispod 30 °C. Prekomjerna vlažnost u zraku pospješuje znojenje. Prekomjerno suh i hladan zrak negativno utiče na disajni proces. Promjene u atmosferskom pritisku mogu dovesti do bolova u zglobovima", kazao je Sijarić.


    Prema njegovim riječma, naš organizam, naravno, pokušava da se prilagodi svim tim promjenama - ali brzina i kvalitet te prilagodbe zavise od organizma do organizma, od osobe do osobe.


    "Promjene vremena djeluju na gotovo sve ljude. Kod mlađih i zdravih osoba, simptomi će biti blagi ili skoro neprimjetni. Međutim, hronični bolesnici i oni naizgled zdravi - mogu doživjeti čitav niz tegoba, nekada vrlo ozbiljnih. Ono što je također važno za naglasiti je da ovi simptomi ne nastaju nužno u trenutku promjene vremena, nego i do 24 sata prije same promjene (često zbog naleta jona pred oluju recimo) - naročito kod hroničnih bolesnika. Ipak, treba reći i da vremenski uslovi nisu sami po sebi uzrok tegoba - nego samo njihov okidač. Tako svaki ljudski organizam konstantno vodi razgovor sa atmosferom oko sebe. Ponekad je taj razgovor bezbolan - a ponekad baš i ne", zaključio je.

    Možda će vam se svidjeti

    Banja Luka prekrivena prvim snijegom