ADVERTISEMENT

Euronews: Stranke “Trojke” i opozicije iz Republike Srpske, HDZ-a BiH, sutra bi trebalo da se sastanu sa članicama Vijeća za provedbu mira u BiH. Ide li Naša stranka na sastanak? Ako da, šta imate u planu reći članicama Vijeća?

Forto: Ono što se sad dešava je pokušaj formiranja jedne proevropske koalicije na državnom nivou koja bi imala prohodnost i na Vijeću ministara i u Parlamentu, što trenutno nije slučaj za Vijeće ministara.

Stranke opozicije iz Republike Srpske su pokazale na više načina da ih zanima mir u BiH i evropski put BiH. Zbog toga mislim da je jako bitno da se ova proevropska koalicija formira, da bude funkcionalna i da nije kasno da se to uradi i sada.

Dugoročno, kad govorimo o PIC-u, to je jedno tijelo u BiH koje ima vrhovnu vlast... Znači, visoki predstavnik može donositi zakone - sve ono što mi znamo - to je naša realnost u kojoj živimo.

Svrha tog visokog predstavnika je da, kad se država zakoči u jednom sistemu u kojem svaka etnička grupa može kroz svoje striktne kvote zakočiti bilo šta u BiH — to se često dešava i prečesto. To je postao dio naše političke kulture. Svrha je da se ne ide na štetu države, da visoki predstavnik može nešto otkočiti. Sve one blokade kojima svjedočimo iz Republike Srpske — evo, ja kroz svoj resor mogu vam nabrajati sat vremena šta su mi sve blokirali, ne meni, nego cijeloj BiH i sebi u Republici Srpskoj — sve te blokade daju snagu i legitimitet i svrhu visokom predstavniku.

Da nema blokada, davno bi se svi počeli pitati: treba li vama visoki predstavnik? Imajući u vidu da su blokade još uvijek svakodnevne u našem političkom životu, visoki predstavnik i Vijeće za implementaciju mira su jako bitni da pokušamo razriješiti neke ključne stvari. I upravo u tom smjeru ćemo iz Naše stranke i govoriti tamo. Tražit ćemo da se da puna podrška proevropskoj koaliciji — stvarnoj, koja radi za naš evropski put, a ne onoj koja o tome govori, a suštinski koči i uništava našu evropsku budućnost.

Euronews: Evo kada govorite o visokom predstavniku, OHR-u i PIC-u, kako generalno gledate njihov utjecaj na BiH? Govorim generalno o međunarodnoj zajednici u BiH.

Forto: Ne postoji jedno tijelo koje je međunarodna zajednica i koje govori jednim glasom. BiH, kada bi znala odrediti svoje ciljeve konsenzusom — a po meni to su ulazak u EU i NATO, ali ako se ne možemo oko svega dogovoriti, možemo se oko EU dogovoriti — da nam je to cilj, mi sa svima njima trebamo na isti način govoriti. I onda bi međunarodna zajednica bila puno više ovdje. Bilo bi lakše da mi njome upravljamo, a ne oni nama.

Ovako, svako kroz naše pukotine u našem političkom sistemu — kroz tri potpuno različite vizije BiH, ili više od tri, koje su trenutno na sceni — međunarodna zajednica u tim pukotinama šalje neke svoje signale i glasove. Ono što je naš zadatak — BiH, ja dolazim iz Naše stranke, a Naša stranka je u koaliciji Trojka — naš zadatak je da svoju viziju BiH prezentiramo što većem broju glavnih gradova koji donose odluke i kojima je zanimljiva BiH. I onima koji sjede u Vijeću za implementaciju mira, i samom visokom predstavniku, i Njemačkoj iz koje dolazi, i tako dalje.

Mi smo obišli veći broj krugova u Briselu, u Berlinu, u Vašingtonu, u Londonu, pokušavajući objasniti šta je najbolje za BiH. Istovremeno to rade i drugi — to radi HDZ za svoju viziju BiH, a SNSD... njihova vizija BiH je raspad i haos. Zbog toga mislim da oni ne treba ni da budu za stolom kad se govori o budućnosti BiH.

Vijeće ministara u tehničkom mandatu

Euronews: Kako trenutno funkcioniše Vijeće ministara BiH? Kako ocjenjujete rad?

Forto: Vijeće ministara je sada kao u nekoj vrsti tehničkog mandata, gdje se minimum onoga što treba da se izglasa stavlja na dnevni red, na primjer. I nisam protiv toga da se izglasa neki projekat koji finansiraju međunarodne finansijske institucije. Ako su ti projekti rašireni širom Bosne i Hercegovine, u redu je da Vijeće ministara to podrži.

Ono što nisam za, jeste da SNSD imenuje svoje kadrove u ključne institucije, jer njihov zadatak nije da ta institucija ide naprijed ili da BiH ide naprijed. Njihov zadatak je da se zakoči i uništi.

Euronews: Da li mislite da je smjena SNSD-ovih kadrova moguća, s obzirom na to kojim putem se upravo to obara u Domu naroda?

Forto: Pa pazite, tu je smjena ministara. Postoji jedan dio koji se može odmah — kada bi HDZ dao zeleno svjetlo za to, mogli bismo imenovati jednog ministra iz opozicije iz Republike Srpske, zahvaljujući kome bismo mi onda na Vijeću ministara mogli niz drugih odluka donijeti i premostiti stalnu blokadu ministra Staše Košarca i Srđana Amdižića koji su i na prošloj sjednici blokirali neke stvari.

Euronews: Kada govorimo o HDZ-u, lider HDZ-a BiH Dragan Čović je izjavio kako je poziv opozicionim strankama iz Republike Srpske i dalje otvoren, ali moraju dokazati da žele da rade na evropskom putu BiH i da bi ujedno trebalo da podrže izborni zakon. Da li je otvorena mogućnost za formiranje nove većine?

Forto: Naravno da je otvorena. Ne mogu komentarisati njegovu izjavu, posebno taj dio gdje opozicija treba dokazivati da je za evropski put, nakon što je opozicija iz Republike Srpske izglasala dva evropska zakona zajedno s nama a kad je SNSD glasao protiv njih, ne znam šta treba ovdje dokazivati. Oni su u ovom trenutku proevropska snaga iz Republike Srpske. Ako ih poredimo sa SNSD-om, tu nema nikakve dileme.

Euronews: Da li vi mislite da će u budućnosti biti sastanak političkih straka o stanji u zemlji o političkoj krizi?

Forto: U bilo kojoj krizi i kad nije kriza i kad smo u zamahu i kad smo u blokadi, sastanaci se trebaju održavati. Odgovornost svih političkih aktera je da razgovaraju i da pokušaju premostiti sve svoje razlike. Ono što mogu dodati na to je da smo iscrpili kapacitet upravo tih sastanaka i razgovora samo sa jednom strankom u BiH i njihovim najbližim partnerima, naravno, a to je SNSD.

SNSD nije za EU

Euronews: Da li vi vidite izlaze ove političke krize? Jer evo i međunarodna zajednica pozvala na dialog, ali je i opozicija iz Republike Srpske i Trojka iz Federacije rekla da ne žele razgovarati sa Miloradom Dodikom.

Forto: Teško je razgovarati sa nekim ko bježi od zakona i hoda okolo sa gomilom specijalaca da ga neko ne bi uhapsio. Teško je razgovarati sa nekim ko uporno glasa protiv naših evropskih opredjeljenja. Teško je razgovarati sa nekim ko na kraju krajeva donosi zakone tamo gdje odlučuje, a to je u Republike Srpskoj, koji direktno napadaju naš ustavni poredak . Oni direktno prijete ljudima iz Republike Srpske koji se ne slažu s njima i s njihovom politikom.

Stvarno je teško, i do sad smo teško razgovarali, ali jednostavno iscrpili smo taj kapacitet jer se vidi da SNSD nije za EU, to se vidi iz aviona, i te osobe više ne idu u Brisel, oni idu u Moskvu, a znamo šta to znači.

Euronews: Isplata duga u slučaju Viaduct još nije riješena. Da li će biti riješena, kada i kako?

Forto: Ne mogu predvidjeti na koji način, ali mora će biti riješena jer će računi biti blokirani, biće izvršenje negdje gdje je to evropsko zakonodavstvo dozvoli, dakle, biće neka vrsta naplate, tako meni izgleda. Ono što je meni bilo bitno je da u trenutku blokade naše Agencije za upravljanje zračnim prostorom (BHANSA), da smo na moj prijedlog, da je Vijeće ministara usvojilo rješenje, za njih bar privremeno, što nije dobro da imamo neka privremena rješenja za jedan tako bitan sektor kao što je kontrola neba, ali i to je dobro dok čekamo rješenje, bilo putem izmjena nekih zakona na državnom nivou, bilo putem budžeta ili naplatom iz budžeta Republike Srpske. Ne mogu predvidjeti koji će tačno biti model ovog slučaja plaćanja ove arbitraže, ali je jako bitna jer tih 110 miliona je presedan.

Mi ćemo u narednim godinama sigurno imati još takvih slučajeva gdje će BiH izgubiti arbitraže, a po ovome, što znamo, iznosi će biti višestruko veći. Dakle, sljedeći koji nam može doći na naplatu je preko 700 miliona maraka. Sad moramo pažljivo odrediti kako plaćamo ovih 110 i kako će onaj ko je proizveo dug platiti ono što je proizveo u ovom slučaju Republika Srpska, a za godinu dana može biti neki drugi nivo vlasti, može biti neki kanton.

Podrška blokadama koje najavljuju prevoznici

Euronews: Imali ste u par navrata sastanak sa predstavnicima prevoznika, prijetili su u blokadama, od zbog ograničenja boravka u Europskoj uniji, pravilnika, povrata akciza. Šta se može riješiti i šta je najpreče da se prvobitno riješi kada govorimo o prevoznika?

Forto: Njihova najveća prepreka konkurentnosti na europskom tržištu je trenutno činjenca da ne mogu boraviti u EU više od 90 dana u svakih 180 dana što je šengeska odredba. Međutim, način na koji se ona sada tretira, oni ne dobiju ni tih 90 dana. I oni moraju imati duplo više zaposlenih na isti rad kao neko ko je registrovan u EU. To je jako loše za našu privredu, za privredu Bosne i Hercegovine, ali i regije.

I oni su u svojim udruženjima pokrenuli regionalnu inicijativu, a ja sam pokrenuo na ministarskom nivou inicijativu. Bio sam u Srbiji sa ministricom transporta infrastrukture i bili su drugi predstavnici ministarstava iz zapadno-balkanskih zemalja gdje smo jednoglasno usvojili inicijativu prema Evropskoj komisiji da se ovaj problem riješi ili da mu se jako brzo, ozbiljno pristupi. I kad pominjete blokadu, što je medijima i građanima najzanimljivije, ja podržavam regionalni pristup.

Pa čak i ako bude blokada, podržavam, da bi neko u Briselu shvatio da ne mogu naše firme tretirati kao firme trećeg reda dok oni traže slobodan pristup tržištu.

Euronews: Za kraj, kratko, o gradnji putiva. Što je sa putem koji bi trebao povezati i Sarajevo i Beograd?

Forto: Na nekoliko mjesta je zastoj. Ono što je po meni jako bitno je da se od Tuzle prema sjeveru pokrene gradnja autoceste i vidim da Vlada Federacije radi na tome, projekti su u izradi, eksproprijacija je u toku i očekujem da počne u ovom mandatu.

Potrebno je da Republika Srpska od Vukosavlja krene istočno prema Brčkom i kroz Brčko prema Bijeljini, a od Bijeljne da se spoji s autocestom koja je doslovno došla do granice nadomak Bijeljine, ali Republika Srpska u ovom trenutku nema para da 20% uloži i da do Bijeljine spoji autocestu i napravi granični prelaz što je jako mala obaveza prema onome što je sagrađeno sa strane Srbije. Oni su svoj dio manje-više završili.

Treći problem je u Brčkom. Brčko mora donijeti svoj prostorni plan koji će predvidjeti ovaj koridor koji će ići od Tuzle kroz Brčko onda na Bijeljinu dalje za Beograd, što je suštinski Sarajvo-Beograd.

Prije manje od mjesec dana stupio je na snagu međunarodni sporazum između BiH i Republike Turske, jer je ovo turska inicijativa bila da se uključi tursko finansiranje i turske firme da grade, kao što u Srbiji već funkcioniše. Moramo vidjeti i oživjeti taj sporazum sa Republikom Turskom i sa bh. stranom. Iskreno se nadam da ćemo vratiti ovo u fokus i da ćemo napokon početi graditi ono što smo trebali već imati sagrađeno