ADVERTISEMENT

Euronews: Podnijeli ste krivične prijave protiv zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića i generala Gojka Kneževića, načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH zbog dolaska (rukovodstva RS) u kasarnu Kozara. Da li smatrate da je narušen sigurnosni poredak u zemlji?

Duraković: On je već odavno narušen. I ustavni poredak, a samim tim i sigurnosni. Čim se prekrši ustav neke zemlje, ništa ne ide kako treba. Dakle, već mjesecima, posebno od ove presude Suda Bosne i Hercegovine, u slučaju Milorada Dodika i drugih, on je unio dozu, recimo tako, nereda u državu Bosnu i Hercegovinu, i to se samo nastavilo.

To kulminira svaki dan nekim novim pojavama, između ostalog i ovim pojavom, da na dan obilježavanja Trećeg puka iz tradicije Vojske Republike Srpske u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, znajući da je riječ o pojedincima - sada ne govorimo o institucijama, bilo da je neko predsjednik nekog entiteta ili bilo šta, ili premijer, ili predsjednik Narodne skupštine - koje pravosnažno traže pravosudni organi Bosne i Hercegovine. Kao takvi, oni su zvanično bjegunci unutar Bosne i Hercegovine, jer se ne odazivaju na pozive pravosudnih organa. Dakle, ako smo legalisti, ako živimo u demokratski uređenoj državi, sa svojim ustavnim poretkom, onda bi svakoj civilizovanoj osobi u ovoj državi trebalo biti jasno da oni ne mogu da se kriju iza bilo koje institucije ili iza bilo kog naroda.

U ovom slučaju, oni koji su najodgovorniji u sistemu odbrane Bosne i Hercegovine su oni koji su pozvali ove pojedince, a to su svakako zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine i načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Često čujemo da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ili pravosudni organi ove države kažu, nismo imali ničiji izvještaj ili nismo imali dovoljno elemenata da nešto uradimo u službenom svojstvu...pa im ponekad i nacrtamo šta bi trebali uraditi, i to je bio razlog i osnova zašto sam, ne samo protiv ova dva pojedinca podnio krivičnu prijavu, već ranije protiv ministra Karana (MUP RS) i drugih u prošlosti, pa očekujemo da Tužilaštvo obavi svoj posao i time nas uvjeri da svaki građanin ove države može vjerovati pravosudnim organima Bosne i Hercegovine.

Euronews: Mislite li da ćete dobiti kontra-prijavu ili tužbu za prijave koja ste podnijeli?

Ako postoji osnova, neka me tuže za bilo šta i ako imaju argumente. Nisam računao ni na kakve posljedice, osim da eksplicitno navedem koje su članove Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine ovi pojedinci prekršili. U tom smislu ako u jednoj pravnoj državi u kojoj postoji vladavina prava neko podnese prijavu protiv vas samo zato što ste podnijeli prijavu i primijetili kršenje zakona, onda to nije zemlja u kojoj vlada vladavina prava.

Euronews: Mislite li da će ovi događaji dovesti do eskalacije, da tako kažem, tenzija između Banjaluke i Sarajeva?

Dakle, ne znam šta bi više moglo eskalirati. Mislim da to ne može dalje eskalirati, osim onoga što znamo da Milorad Dodik i oni oko njega već rade. Dakle, najavljuju, recimo, promjenu ustava ovog entiteta, što nas direktno vodi u ozbiljne sigurnosne probleme. I on to zna, oni to znaju, svi to znaju, ali mi također znamo da on neće odustati od onoga što je naumio. S tim u vezi, sada se vodi i pravna i politička bitka kako bi se vidjelo da li je država sposobna da se u ovom slučaju da se suprotstavi jednom, dvojici ili trojici ljudi. Mi, u entitetu Republika Srpska, ne dijelimo svi isto mišljenje kao Milorad Dodik. Znate da postoji čak i protivljenje stranaka među srpskom narodom, ali svjedočimo i da se Milorad Dodik godinama krije iza naroda i od institucija koje vrlo vješto zloupotrebljava. Dakle, te institucije su javne, pripadaju svima nama prema ustavu tog entiteta. Sve ovo što on radi s jednim oblikom političkog nasilja donošenjem odluka u Narodnoj skupštini, u kojoj ima većinu, pa čak i izmjenom Krivičnog zakona i nekih drugih zakona, on želi da ušutka nas koji ne misle kao on. Dakle, vidjet ćemo u narednom periodu, nakon drugostepene presude koju očekujemo, koliko će država zapravo moći da se tome suprotstavi.

Ukoliko se ne suprotstavi, polako ulazimo u opštu anarhiju koja će vjerovatno uzrokovati da i sami građani na kraju izgube povjerenje u institucije i počnu spontano rješavati probleme koje imamo godinama, a ne samo proteklog mjeseca.

Euronews: Kada ste spomenuli Milorada Dodika, kakva je vaša saradnja s predsjednikom Republike Srbije? i kako biste opisali vaš odnos?

Vidite, poznajem tog čovjeka lično posljednjih 20 godina. Od perioda kada sam bio načelnik Srebrenice, mjesta koje je vrlo, dozvolite mi da kažem, osjetljivo, ne mogu a ne reći da je postojala određena pozitivna saradnja između tadašnjeg premijera Milorada Dodikija i općine Srebrenica.

Po mom dolasku u Banju Luku na poziciju potpredsjednika, na koju sam ja između ostalog, izabran od naroda, a ne Milorada Dodika - ljudi su me često pitali, on je, kao, kao, “tvoj šef”, šta misliš? Dakle, on nije moj šef. Dakle, pozicije potpredsjednika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda su ustavne kategorije na koje vas biraju građani. Tako da Milorad Dodik je predsjednik, ali nije moj šef i ne može mi davati nikakva naređenja.

U tom pogledu, svoju funkciju obavljam vrlo odgovorno i nekako sam glas naroda, koji mi je, ako ništa drugo, dao povjerenje da zastupam suprotne, dakle u suštini suprotstavljene stavove onome što Milorad Dodik predstavlja.

Cijeli intervju pogledajte u video prilogu.