ADVERTISEMENT

Za građane i privredu značajni su praktični aspekti digitalizacije poput elektronskog potpisa i elektronske razmjene podataka. Učesnici su , između ostalog, poručili da bez digitalizacija i održivog poslovanja BiH ne može uhvatiti korak sa svijetom.

Digitalizacija i održivi razvoj – dva ključna pravca modernih država – u Bosni i Hercegovini napreduju sporo i neujednačeno. Iako se na papiru usvajaju strategije, stvarnost pokazuje: digitalne usluge, poput elektronskog potpisa, lične karte i pasoša, elektronske razmjene podataka često su nedostupne, zastarjele ili nepovezane.

"Bez toga ne možemo da uhvatimo korak sa svijetom, bez toga ostat ćemo u zapećku svega onoga što se u svijetu dešava. Bez toga nećemo stvoriti okruženje u kojem naši mladi žele da ostanu u BiH", rekla je Meliha Bašić, dekanesa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Prelazak na obnovljive izvore energije, primjerice, još je spor i opterećen naslijeđem termoelektrana na ugalj. Projekti solarnih i vjetroelektrana nailaze na prepreke u birokratskim procedurama i nedefiniranoj zakonskoj regulativi, posebno kada se radi o pristupu mreži i dugoročnim poticajima za proizvođače.

S druge strane, otpadna politika, upravljanje vodama i zaštita biodiverziteta ostaju slabo regulirani sektori, s minimalnim ulaganjima i niskom svijest i, kako na nivou institucija, tako i građana.

"Ne postiji danas ništa u svijetu što je važnije od održivog razvoja što je povezano sa klimatskim promjenama, pored onih geoplotičkih koje se dešavaju", kazao je Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.

Jedan od ključnih izazova digitalizacije i zelene tranzicije je i niska digitalna pismenost stanovništva. Podaci Eurostata pokazuju da značajan dio populacije – naročito stariji građani i stanovnici ruralnih područja – nema osnovne digitalne vještine.

Ovo direktno utječe na mogućnost korištenja e-servisa, ali i na pristup obrazovanju, tržištu rada i mogućnost učešća u digitalnim, zelenim zanimanjima budućnosti.

"Pitanje je i finansijske pismenosti, koliko ljudi su spremni da rade bezgotovinske transakcije, kod nas ljudi nažalost i dalje najviše vjeruju u gotovinu", naveo je Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.

"Praktično svaka općina u BiH koja se obratila iddeei, dobila je mogućnost da elektronski razmjenjuje podatke, Te općine, gradovi po pravilu ne bi smjeli tražiti da im donosite te papirne potvrde jer imaju uspostavljenu elektronsku razmjenu. Koliko to praktikuju, ja to ne znam", istakao je Almir Badnjević, direktor IDDEEA.

I upravo najveći izazov je i to što u ovom trenutku najmoderniji alati stoje u rukama onih koji ih ne mogu dovoljno platiti, pa su tako najpotrebnije promjene i najsporije. Bosna i Hercegovina čeka pristup eu fondovima, konkretnije Planu rasta, za koji jedina u regionu nije ispunila zahtjeve.

"Ključni dijelovi Plana rasta su upravo na digitaliziaciji, na polaganju digitalne infrastrukture, na sustizanju onoga što Europa radi, u smislu elektronskih dokumenata", kazao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.

U međuvremenu, Evropa ide naprijed – digitalno i zeleno. A Bosna i Hercegovina, kako navode sagovornici, još traži izlaz iz birokratije, starih sistema i praznih strategija.