ADVERTISEMENT

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosni i Hercegovine u srijedu je vanrednu sjednicu o fiskalnoj reformi završio bez rasprave. Stranke većine nisu bile za usvajanje dnevnog reda. Vanrednu sjednicu tražili su zastupnici iz opozicije.

Šta fiskalna reforma treba da obuhvati i da donese radnicima, poslodavcima, ekonomiji Federacije Bosni i Hercegovine? Zašto su podijeljena mišljena u javnosti o neradnoj nedjelji i njenim efektima? Raste li ili pada broj zaposlenih? O tome smo u intervjuu dana razgovarali sa zastupnikom Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Admirom Čavalićem.

"Fiskalna reforma je sveobuhvatna reforma. Podrazumijeva izmjene zakona o doprinosima, porezu ne dohodak, eventualno i treći zakon koji se tiče online fiskalizacije, pa čak i zakon koji se odnosi posebno na minimalnu platu. Također, ja bi tu uključio i peti zakon koji se tiče parafiskalni nameta. Dakle, to je jedan pokušaj da uradimo potpunu reformu te oblasti na način da ukinemo bespotrebne parafiskalne namete," kaže Čavalić.

Podsjeća da je svaki politički subjekat u Federaciji BiH obećavao u izbornim kampanjama da će se zbirna stopa doprinosa približiti 30% ili spustiti ispod te granice.

"Na žalost, dakle, do dana današnjeg, mi nismo uspjeli da idemo značajnije ka 30% ili ispod 30%. Sada smo usvojili i svi glasali za to, da sa 41,5% da ide na 36%. To nije iskorak, to je mali korak, neću gasiti ovaj požar koji se trenutno dešava u ekonomiji Federacije BiH, ali svakako jeste dobra osnova i mislim da je prije svega rezultat pritisaka predstavnika opozicije, ekonomista i malih privrednika," kaže Čavalić.

Najavljuje da je sada cilj da se doprinosi smanje još pet odsto do kraja godine, koje bi bilo efektivno od 1. januara nadine godine, tako da bi došli na nivo od 31% i izbacili tu "asimetriju sa RS u kojoj su unazad pet godina nameti na platu pali na 30%."

"Da mene pitate, ja bih išao na 25% odmah, automatski preko noći," poručio je Čavalić.

Pohvalio je RS koja ima registar parafiskalnih nameta, a ako namet nije naveden u registru ne morate da ga platite što nije slučaj u FBiH, kaže Čavalić

"Neki parafiskalni nameti su stupidni. Najgora je taksa na istaknutu firmu", upozorava Čavalić jer je čak i Ustavni sud ukazao da je to neustavno.

Čavalić kaže da je u prvom kvartalu ove godine pala zaposlenost nakon što je u FBiH na snagu stupila odluka o novom minimalcu od 1.000 KM.

"U zadnjih pet godina nikada nismo imali pad zaposlenosti u prvom kvartalu," rekao je Čavalić.

Komentarišući poruku iz Saveza samostalnih sindikata koju poručili su da će od 1. jula tražiti da se minimalna plata poveća na 1.150 maraka, Čavalić kaže da to nije problem ako se spuste doprinosi.

"Zbog toga trebamo spustiti doprinose. Da se razumijemo, neto plata minimalna može biti 1.500-2.000 maraka. Cilj je da imamo što manji broj ljudi koji rade na minimalcu. Vjerovatno smo rekorderi u Evropi po broju ljudi koji rade na minimalnom platu sada. Nama je cilj da prebacimo te radnike da idu ka prosječnoj i višoj plati. Dakle, ekonomske politike FBiH treba da budu da 80% radnika radi za platu 2.000-5.000 maraka".

Osim podijeljenih mišljenja oko minimalne plate, vladaju podijeljena mišljenja kada je riječ o neradnoj nedjelji u oblasti trgovine u FBiH. Neke od lokalnih zajednica su već tražile izuzeća. Resorni ministar tvrdi da nije došlo do pada prometa zbog neradne nedjelje, a sindikat da su efekti pozitivni.

Čavalić tvrdi da to nije neradna nedjelja, a da mnogi to ne žele javno da kažu.

"Dakle, ljudi u Federaciji BiH rade nedjelju. I ministar Delić, resorni ministar rada i socijalne politike je naveo to. Čak i ministar Hasičević, ministar trgovine, naveo je da ovo nije neradna nedjelja. Ja sam pitao dosta trgovinskih lanaca: da li vaši ljudi rade u skladištima i slažu robu za ponedjeljak? Oni rade bez problema, pa rade i u dragstorima, benzinskim pumpama, cvjećarama... Rade i u Orašju, a svi zaboravljaju da je Orašje dobilo izuzetak preko reda, politički. Samo zato što HDZ kontrološe i blizak je Orašju. Ministar za trgovinu to ignoriše, sindikati to ignorišu," ističe Čavalić.

Za pravu računicu, nastavlja, iz ukupnog prometa u Federaciji BiH treba izbaciti sve što nije trgovina, pa onda nakon toga treba izbaciti sve što je izuzeto i onda treba u računicu ubaciti faktor inflacije.

"Kad to uradite dobijete informaciju da je došlo do drastičnog pada prometa," zaključio je.

Cijeli intervju pogledajte u Euronews Intervju dana.