ADVERTISEMENT

Naime, prema pravosnažnoj presudi, „DEP – OT“ ima rok do kraja mjeseca da lokaciju na kojoj otpad odlaže osam lokalnih zajednica preda u posjed „Čistoće“.

Međutim, kako tvrde, za vrijeme dok su se oni vodili kao vlasnici zemljišta, na istom su napravljeni objekti u vrijednosti tužbenog zahtjeva.

Opravdanost svog zahtjeva oni su naši u Zakonu o stvarnim pravima.

„Članom 59, stav 1. je propisano da zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta. Stav 2. je propisao da vlasnik zemljišta ima pravo da zahtijeva da mu se preda u državinu njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionog prava“, stoji u tužbi.

Dodaje se da je u konkretnom slučaju tužilac savjesno i zakonito gradio i ulagao u predmetnu nekretninu, koja je u konačnici u skladu sa sudskim odlukama pripala tuženom.

„Međutim, po osnovu savjesnosti, tužiocu pripada naknada štete za objekte, a koja se ogleda u tržišnoj vrijednosti tih objekata dobijenoj na osnovu vještačenja vještaka građevinske struke“, piše u tužbi.

U njoj se podsjeća i da je „DEP-OT“ zemljište u posjed dobio na osnovu odluke Skupštine grada Banjaluka, a koja ga je svojim rješenjem izuzela iz posjeda tadašnjeg državnog preduzeća „Čistoća“ radi fazne izgradnje regionalne sanitarne deponije čvrstog otpada.

Podsjećamo, „DEP-OT“ je zbog ovoga nedavno tužio i Grad Banjaluku za 2,7 miliona maraka.

Iz ovog preduzeća tvrde da je do svih problema došlo zbog nemarnog i nezakonitog postupanja Grada prema ovom preduzeću.

„DEP – OT“ je osnovan 2003. godine, a vlasnici su Grad Banjaluka i još sedam lokalnih zajednica, odnosno Laktaši, Prnjavor, Čelinac, Gradiška, Srbac, Kneževo i Kotor Varoš.

Sve one bi se mogle naći u problemu s obzirom na to da dozvole za upravljanje deponijom ima jedino „DEP-OT“.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je u januaru za probleme optužio SNSD, za čije je vlasti prodat većinski dio „Čistoće“ nakon čega je izgubljen kontrolni paket u preduzeću.