Ruski zahtjevi za završetak rata u Ukrajini uključuju nekoliko ključnih tačaka oko kojih su se dvije strane već ranije sukobljavale tokom pregovora. Rusija će od Ukrajine tražiti drastično smanjenje vojnih veza s NATO-om i status neutralnosti s ograničenim vojnim kapacitetima u svim pregovorima s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, izvještavaju izvori bliski Kremlju.
ADVERTISEMENT
S obzirom na to da Rusija smatra da ima vojnu prednost na terenu, predsjednik Vladimir Putin namjerava osigurati da Ukrajina nikada ne postane članicom Sjevernoatlantskog saveza, uz postavljanje ograničenja na njezinu vojnu moć.
Kremlj smatra da bi, iako bi određene NATO članice mogle nastaviti pružati vojnu pomoć Ukrajini kroz bilateralne sporazume, to oružje trebalo biti isključivo korišteno za obranu Ukrajine, a ne za napade na Rusiju ili povratak okupiranih teritorija. Ovo stajalište dolazi iz izvora koji su upoznati s pripremama za moguće pregovore.
Ovi čvrsti uvjeti gotovo sigurno neće biti prihvaćeni od strane Ukrajine, dok rat ulazi u treću godinu. Putinov pristup također može biti u suprotnosti s Trumpovim nastojanjem da brzo okonča sukob, a možda je postavljen i kako bi se otvorio prostor za buduće pregovore, navodi Bloomberg.
Među ruskim uvjetima je i zahtjev za očuvanje kontrole nad barem 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektiran 2014. godine, iako Moskva pokazuje volju za određene teritorijalne razmjene, kažu izvori.
"Teritorijalna pitanja nisu ključni problem. Šira slika još uvijek nije dovoljno shvaćena na Zapadu", izjavila je Tatiana Stanovaya, osnivačica konzultantske kuće R.Politik i viša suradnica Carnegie Russia Euroazijskog centra. Dodala je da je Moskvin stav o Ukrajini, NATO-u i razoružanju čvrst.
Od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, Ukrajina je primila milijarde dolara vojne pomoći od SAD i Europe. Ukrajinski čelnici strahuju da bi prestanak borbi omogućio Rusiji da se ponovo reorganizira i pokrene novu ofenzivu, zbog čega traže nastavak zapadnih isporuka oružja i očuvanje snažne vojske.
"Ukrajina mora biti neutralna, sigurnosno neproblematična i ne smije biti predstraža za NATO ili SAD. Treba imati malu vojsku, dovoljno veliku da zaštiti svoje granice i obavlja policijske funkcije, ali ne dovoljno snažnu za rat protiv Rusije", rekao je ruski oligarh i saveznik Kremlja, Konstantin Malofejev, prošlog mjeseca. On je također istaknuo da bi neutralni status trebao biti upisan u ukrajinski ustav.
Minimalni zahtjevi Rusije uključuju neutralnost Ukrajine, zaustavljanje širenja NATO-a prema postsovjetskim državama i stroga ograničenja na veličinu ukrajinske vojske, kaže politički analitičar Pavlo Danilin, blizak Kremlju, izvještava Dnevnik.hr.
Ukrajina još uvijek kontrolira dio teritorija u ruskoj Kurskoj regiji, što bi moglo postati ključan pregovarački adut ako ga uspije zadržati. Sjedinjene Američke Države nedavno su najavile najstrože sankcije Rusiji u pogledu trgovine naftom.
Tokom pregovora između Rusije i Ukrajine u proljeće 2022. godine u Istanbulu, obje strane nisu postigle dogovor o ključnim pitanjima.
Rusija je tražila ograničenje ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 vojnika i 342 tenka, te smanjenje dometa ukrajinskih raketa na 40 kilometara.
S druge strane, Ukrajina je zahtijevala vojsku od 250.000 ljudi, 800 tenkova i rakete s dometom do 280 kilometara.
Jedno od ključnih pitanja koje obje strane nisu uspjele riješiti bile su sigurnosne garancije za Ukrajinu, što će vjerojatno biti ključno u budućim pregovorima, navodi Dnevnik.hr.