Sve manje brakova i niska stopa fertiliteta doveli su do državne podrške ljubavnim vezama.
Agencije za bračno posredovanje su u porastu u Južnoj Koreji, sa skoro 1.000 njih koje su radile širom zemlje zaključno sa 2024. godinom, a mnoge od etabliranih agencija dostižu rekordnu zaradu.
BBC je razgovarao sa nekoliko agencija, koje su rekle da je posljednjih godina posao skočio za 30 odsto, a brojevi mladih samaca koji koriste njihove usluge su u stalnom porastu.
"Manje prilika sa prirodno upoznavanje tokom kovida dovelo je do toga da se više ljudi okrene pomoći pri upoznavanju", kaže Han Ki Yeol, potpredsednik luksuzne agencije za bračno posredovanje N. Nobl.
On dodaje da je uspjeh ovih "kovid klijenata" doveo do "promjene u percepciji", što je potpomoglo rast agencija za posredovanje.
"U prošlosti su mladi ljudi mislili da su ove agencije za ljude koji nisu uspjeli da se vjenčaju. Sada ih doživljavaju kao način da pronađu nekoga ko odgovara njihovim potrebama", kaže.
Smanjen broj sklopljenih brakova
Neuspjeli brakovi i pad stope nataliteta odavno predstavljaju problem u Južnoj Koreji. Uprkos skorašnjem skoku u uslugama bračnog posredovanja, ove brojke ostaju rekordno niske. Ukupan broj sklopljenih brakova 2023. bio je 40 odsto niži nego prije jedne decenije.
Ukupna stopa plodnosti u zemlji – prosječan broj djece koje će žena imati tokom njenih plodnih godina – bila je rekordnih 0,72, što je najniži rezultat na svijetu.
Stručnjaci pripisuju ove brojke dugim radnim satima u Južnoj Koreji, koji su 2017. godine bilo drugi najduži na svijetu poslije Meksika.
Loš balans između posla i života, visoke cijene stanovanja i skupi vrtići takođe otežavaju ženama da se vrate na posao poslije porođaja.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kaže da ukupna stopa plodnosti u zemlji mora da bude oko 2,1 da bi se održala stabilna populacija.
U pokušaju da pojačaju stopu plodnosti, južnokorejska vlada se umiješala u taj posao.
Ona je sada preuzela ulogu provodadžije, organizujući spid-dejting događaje kako bi pomogla ljudima da pronađu ljubav.
Seongnam, grad jugoistočno od Seula, nedavno je bio domaćin događaja sedmi put ove godine.
Ukupno 100 mladih samaca, starosti između 27 i 39 godina, koji žive u Seongnamu, okupilo se u pabu punom muzike, igara, hrane i pića.
Ovi učesnici su izabrani preko lutrijskog sistema iz kontingenta prijavljenih aplikanata.
Vlada pokušava riješiti problem
Gradonačelnik Shin Sang-jin kaže da je bilo šestoro prijavljenih na svako upražnjeno mjesto.
Južnokorejska vlada takođe je pokušala da riješi demografske probleme nudeći podršku u čuvanju djece i stambeni smještaj sa niskom kamatnom stopom za nove mladence.
"Posljednjih 20 godina svaka politička mera za podizanje stope nataliteta je propala", kaže gradonačelnik Shin Sang-jin.
"Zbog toga se trudimo da pomognemo mladima da se upoznaju."
Ali neki tvrde da vlada sada prekoračuje ovlašćenja uplićući se u privatne živote ljudi.
Kažu da problemi, kao što su podrška ženama da se vrate na posao i rešavanje visokih troškova života, treba da budu na prvom mestu.
"U kasnim dvadesetim i ranim tridesetim mi gradimo karijeru, a opet nas istovremeno društvo pritiska da zasnujemo porodicu do 35 godine", kaže Min Jung, koja je sada u tridesetim.
"Uz probleme na poslu, kao što je gubitak posla poslije odlaska na porođajno, pozivi na brak i bebe djeluju neubjedljivo."
Ona dodaje: "Za mnoge, pad stope braka i nataliteta doživljava se kao društveni problem, a ne lična odgovornost. Bez rješavanja ovih pitanja, reći samo da ljudi treba da se vjenčaju ili imaju bebe djeluje kao da potpuno maši poentu”, kaže ona.
Njen muž Tae Hyung takođe kaže da je brak bio isključivo njegov izbor: "Živim srećnim životom, provodim uzbudljive trenutke sa svojom ženom. Ali sam se oženio zato što sam to želio, a ne zbog pritiska društva", rekao je on, prenosi BBC na srpskom.