Prvog dana nove godine, Moskva je zaustavila isporuku plina separatističkoj pro-ruskoj teritoriji Moldavija, Transnistriji. Za moldavskog premijera Dorina Receana, Kremlj ima cilj destabilizirati pro-europsku vladu u Kišinjevu.
ADVERTISEMENT
Moldova je optužila Kremlj za orkestriranje sigurnosne krize unutar svojih granica. Od 1. januara, Transnistrija, proruska separatistička regija Moldove, ostala je bez ruskih isporuka plina preko Ukrajine, čineći zemlju kolateralnom žrtvom trenutnog sukoba između Moskve i Kijeva.
Prekid opskrbe plinom stvorio je dramatičnu situaciju za 450.000 stanovnika regije, ostavljajući ih bez grijanja i tople vode.
Lokalne vlasti uvele i isključenja struje, dodatno pogoršavajući krizu.
"Ljudi nemaju struju četiri sata dnevno, nemaju grijanje i, iznad svega, nemaju pristup plinu. A od danas postoje i prekidi u opskrbi vodom“, rekao je moldavski premijer Dorin Recean.
Vlada u Kišinjevu ponudila je pomoć, ali dužnosnici iz Transnistrije odbili su tu podršku..
Moldavski premijer optužio je Rusiju za izazivanje humanitarne krize u regiji s ciljem destabilizacije pro-europske vlade.
Parlamentarni izbori zakazani su za ovu jesen u zemlji koja leži između Ukrajine i Rumunjske.
Za razliku od Transnistrije, sama Moldova bila je manje pogođena prekidom opskrbe plinom.
Zemlja je prestala ovisiti o ruskom plinu 2022. godine nakon invazije Moskve na Ukrajinu i sada koristi podršku susjedne Rumunjske.
Međutim, Transnistrija i dalje ostaje uvelike ovisna o ruskim ugljikovodicima koji napajaju elektranu Cuciurgan.
Iako se nalazi u separatističkoj teritoriji, ta elektrana opskrbljuje 70% moldavske struje.
Ova ovisnost stavlja Kišinjev u opasnost od nestanka struje ako situacija eskalira.
Moskva bi mogla pokušati prebaciti odgovornost za prekid opskrbe na moldavsku vladu i Kijev.
Međutim, Rusija nije jedina strana uključena u ovu krizu, Ukrajina je odbila obnoviti tranzitni ugovor iz 2019. godine s ruskim vlastima za isporuku plina kroz svoje teritorij.
Kako se približavaju moldavski izbori, postoje zabrinutosti da bi Kremlj mogao pokrenuti kampanju dezinformacija, pokušavajući okriviti Kišinjev i Kijev, iako to nosi vlastite rizike.
Ekonomija Transnistrije uvelike ovisi o ruskim ugljikovodicima, a svaka prijetnja radnim mjestima i poreznim prihodima mogla bi oslabiti položaj lokalnih vlasti, potencijalno utječući na njihov status na izborima 2025. godine.
Ruska vojna prisutnost u Transnistriji
Moldavski premijer tvrdi da Kremlj želi vidjeti prorusku vladu u budućnosti, koja će mu omogućiti jačanje vojne prisutnosti u Transnistriji. Moskva ima oko 1.500 vojnika u regiji koja graniči s Ukrajinom.
Europska unija pomno prati situaciju jer je Moldavija kandidat za članstvo u EU, a EU je glavni finansijski partner.
Europska komisija najavila je da sarađuje s europskim energetskim sektorom kako bi osigurala da Kišinjev može biti opskrbljen dovoljnom količinom struje ako to bude potrebno.
Komisija je također pozvala zemlje članice EU-a da pokažu energetsku solidarnost s Moldovom.