ADVERTISEMENT

O istorijskom kontekstu, razlozima burnih reakcija i mogućim odgovorima Japana za Euronews Srbija govorili su novinar Politike Željko Šain, nekadašnji diplomata i dopisnik Tanjuga iz Kine Zoran Đorđević i dopisnik RTS-a iz Istočne Azije Ilja Musulin.

Zašto je posjeta izazvala toliko negodovanje

Musulin ističe da je Japan iznenađen i zabrinut ličnim dolaskom Putina.

„Najprije zbog toga što, naravno, Japan polaže pravo na četiri ostrva iz tog južnog kurilskog lanca. Takođe, Japance je jako iznenadilo i zabrinulo to što je lično predsjednik Putin došao u posjetu jednom od tih ostrva. Dešavalo se to i u prošlosti, Medvedev je došao 2010. godine, dolazili su i premijeri, ali predsjednik Putin je bukvalno deceniju i po pregovarao o eventualnom povratku dva od ta četiri ostrva Japanu, na pažljiv i detaljan način. Međutim, sada njegov dolazak označava praktično veliki preokret u ruskoj politici prema tim ostrvima“, kaže Musulin.

On dodaje da Rusija, sa svoje strane, vidi zaokret u japanskoj politici – zbog sankcija i novog bijelog lista odbrane, u kojem je Moskva označena kao prijetnja zbog veza sa Sjevernom Korejom.

Istorijski kontekst: Od Šimode do San Franciska

Musulin podsjeća na ključne sporazume.

„Desilo se nekoliko važnih događaja između ta dva sporazuma koje ste pomenuli. Znači, najbitniji je zapravo dogovor iz Sankt Peterburga iz 1875. godine, kada se Japan odrekao pretenzija na Sahalin, ali zauzvrat dobio suverenitet nad ovim južnim kurilskim ostrvima, znači ova četiri ostrva o kojima danas govorimo. Međutim, na samom kraju Drugog svjetskog rata, naravno, Crvena armija je zauzela ta četiri ostrva i tako su ona došla u posjed Sovjetskog Saveza. I pomenuli ste taj sporazum iz San Franciska iz 1951. godine. To je zapravo bio sporazum kojim se zaključuje mir između Japanaca, s jedne strane, i zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu, s druge strane. I u tom dokumentu Japan se odrekao svog prava i svog suvereniteta nad tim južnim kurilskim ostrvima“, kaže on i dodaje:

„Međutim, u tom dokumentu, koji je zapravo sastavljen pod paskom Sjedinjenih Američkih Država, nije bilo precizirano kome će ta ostrva pripasti kada se Japan odrekne njih. I zbog toga Sovjetski Savez zapravo nije potpisao taj sporazum. Tako da vi i danas, zapravo, tehnički nemate mirovni sporazum između Japana i Rusije kojim se, da kažemo, na neki način zvanično okončava neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata“, kaže Musulin.

Šain dopunjuje:

„Godine 1945, nakon Jaltskog dogovora, na Krimu, Ruzvelt i Čerčil su došli da razgovaraju sa Staljinom, a on je postavio cijenu da se Kurilska ostrva daju Sovjetskom Savezu, sa čime su se složili i Ruzvelt i Čerčil“, rekao je i dodao:

„Međutim, kada je došao Truman, on nije bio zadovoljan i nije upisano u tom San Franciskom dogovoru da ove teritorije pripadaju Sovjetskom Savezu.“

Mogući odgovor Japana

Musulin ocjenjuje da Japan može da pooštri ekonomske sankcije, budući da i dalje kupuje dio ruske nafte i gasa, intenzivira odnose sa Ukrajinom i poveća vojnu i tehnološku pomoć Kijevu.

„Japan bi zapravo mogao još da pooštri ekonomske sankcije protiv Rusije, jer Japanci i dalje povremeno nabavljaju naftu i gas iz Rusije. Japanske kompanije i država su investitori na Dalekom istoku Rusije, zato se nisu u potpunosti odrekli prava na kupovinu“, kaže on i dodaje:

„Takođe, Japan bi mogao zapravo i da pojača vojnu pomoć Ukrajini. Međutim, ako bi Japan povećao svoju podršku, naročito onu vojnu, to bi, naravno, bilo rizično po njega, upravo u svjetlu ovog problema“, kaže Musulin.

Đorđević tumači Putinovu posjetu u uniformi kao poruku suvereniteta i poruku da Rusija nije pretjerano opterećena Ukrajinom.

„Uniforma je simbolika. Čini mi se da sam ga vidio i u nekim ranijim, specijalnim prilikama, u uniformi. To je simbolika, ali prije svega ja mislim da je on želio da ukaže na to da nije toliko prezauzet i da Rusija nije toliko opterećena Ukrajinom koliko se to u svijetu prikazuje, te da on vodi računa o suverenoj teritoriji na svim prostorima“, kaže Đorđević.

On ističe strateški i ekonomski značaj ostrva, uključujući ribolov i prirodne resurse, te navodi da bi dogovor Rusije i Japana bio moguć bez spoljnih uticaja, ali da trenutno Japan bira bližu saradnju sa Sjedinjenim Državama.