ADVERTISEMENT

Četiri astronauta su u srijedu krenula na historijsko putovanje prema Mjesecu, prvu lunarnu misiju u više od 50 godina.

Noseći tri Amerikanca i jednog Kanađanina, raketa od 32 sprata uzletjela je iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy, gdje su se desetine hiljada ljudi okupile kako bi svjedočile lansiranju.

Gomile su također zagušile okolne puteve i plaže, podsjećajući na Apollo misije na Mjesec 1960-ih i 70-ih. To je NASA-in najveći korak do sada ka uspostavljanju stalnog prisustva na Mjesecu, piše Euronews Next.

Artemis II je isplovio s istog mjesta za lansiranje na Floridi koje je davno poslalo istraživače Apolla na Mjesec.

Tim, koji je nosio jarko narandžasta odijela s plavim obrubom prilikom lansiranja, uključuje Amerikance Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch, zajedno s Kanađaninom Jeremyjem Hansenom.

Pet minuta nakon početka leta, komandant Reid Wiseman ugledao je cilj tima: "Imamo prekrasan izlazak mjeseca, idemo pravo prema njemu", rekao je iz kapsule.

Astronauti (Izvor: AP Photo/Chris O'Meara)

Tenzije su bile velike ranije tog dana kada je vodonično gorivo počelo teći u raketu. Opasna curenja vodonika izbila su tokom testa odbrojavanja ranije ove godine, što je uzrokovalo dugo odgađanje leta.

Na olakšanje NASA-e, nije došlo do značajnijih curenja vodonika. Lansirni tim je utovario više od 2,6 miliona litara goriva u 32-spratnu raketu Space Launch System na rampi, što je bila glatka operacija koja je postavila temelje za ukrcavanje posade Artemis II.

Zatim je NASA morala savladati niz tehničkih problema u zadnji čas - loše senzore baterije i nemogućnost slanja komandi do sistema za prekid leta rakete. U oba slučaja, problemi su brzo riješeni, što je omogućilo nastavak lansiranja.

Pritisak ka slijetanju za dvije godine

Ako plan bude išao po očekivanjima, astronauti će postaviti rekord odlaskom dalje od Zemlje nego bilo koji čovjek prije.

Neće se zaustaviti radi međuslijetanja niti kružiti oko Mjeseca kao što su to učinili prvi posjetioci Mjeseca Apolla 8 1968. godine, već će proletjeti pored Mjeseca i nastaviti još 6.400 kilometara dalje, prije nego što naprave polukružni okret i krenu direktno kući na slijetanje u Pacifiku.

Misija označava niz historijskih dostignuća: poslat će prvu osobu druge boje kože, prvu ženu i prvog neamerikanca na Mjesečevu misiju.

To je ujedno i prvi let s posadom NASA-ine nove lunarne rakete, nazvane Space Launch System (SLS).

Za razliku od Apolla, koji se fokusirao na brze zastave i otiske stopala u vrtoglavoj utrci protiv Sovjetskog Saveza, Artemis je dizajniran da omogući Sjedinjenim Državama da se više puta vrate na Mjesec, s ciljem uspostavljanja stalne baze koja će ponuditi platformu za daljnja istraživanja.

Astronauti će se prvih 25 sati svog 10-dnevnog probnog leta držati blizu kuće, provjeravajući kapsulu u orbiti oko Zemlje prije nego što pokrenu glavni motor koji će ih pokrenuti na Mjesec.

Putovanje bi trebalo trajati ukupno otprilike 10 dana, a cilj mu je utrti put slijetanju na Mjesec 2028. godine.

Četiri dana kasnije, tokom preleta Mjeseca, Mjesec će izgledati kao veličina košarkaške lopte držane na dužini ruke. Ako je osvjetljenje odgovarajuće, astronauti bi trebali vidjeti karakteristike koje nikada prije nisu viđene ljudskim očima i uhvatiti dijelove potpunog pomračenja Sunca.

„NASA se vratila poslu slanja astronauta na Mjesec“, rekao je novinarima administrator NASA-e Jared Isaacman nakon lansiranja, nazivajući pauzu od pola stoljeća kratkim prekidom.

Konkurencija s Kinom

Trenutna era američkih investicija u lunarni program često se predstavlja kao pokušaj konkurencije Kini, koja ima za cilj spustiti ljude na Mjesec do 2030. godine.

Tokom brifinga nakon lansiranja, Isaacman je rekao da je konkurencija "odličan način za mobilizaciju resursa jedne nacije".

"Konkurencija može biti dobra stvar", rekao je. "I svakako imamo konkurenciju sada."

Program Artemis je pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ubrzao tempo s nadom da će čizme stići na površinu Mjeseca prije nego što se njegov drugi mandat završi početkom 2029. godine.

Ali predviđeni datum slijetanja 2028. godine izazvao je čuđenje među stručnjacima, dijelom i zato što se Washington oslanja na tehnološki napredak privatnog sektora.

NASA je odbila objaviti svoju procjenu rizika za misiju. Menadžeri tvrde da je to bolje od 50-50 - uobičajenih kvota za novu raketu - ali koliko više, nije jasno.

Ranije tog dana, Trump je na Truth Social rekao da SAD "POBJEĐUJU".

"Ekonomski, vojno, a sada i IZVAN ZVIJEZDA. Niko nam se ne može približiti! Amerika se ne samo takmiči, mi DOMINIRAMO, a cijeli svijet nas gleda", objavio je.