ADVERTISEMENT

Norveški vojni zvaničnici saopćili su da su ova pisma unaprijed upozorenje osobama koje posjeduju resurse koji bi mogli biti predmet rekvizicije. Politika rekvizicije obuhvata vozila, čamce, mašine i nekretnine, a oko 13.500 takozvanih "pripremnih rekvizicija" izdato je u ponedjeljak, s važenjem od jedne godine.

"Rekvizicije su namijenjene tome da oružane snage u ratnim okolnostima imaju pristup resursima neophodnim za odbranu zemlje", navodi se u saopćenju norveške vojske, piše The Telegraph.

Većini primalaca ova pisma nisu bila iznenađenje, s obzirom na to da se kod dvije trećine radi o obnavljanju ranijih obavještenja o rekviziciji iz prethodnih godina.

Anders Jernberg, šef vojne logističke organizacije, izjavio je da je "značaj pripremljenosti za krizu i rat u posljednjim godinama dramatično porastao".

"Norveška se nalazi u najozbiljnijoj sigurnosnoj situaciji još od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, rat. Zato provodimo veliku izgradnju vojnih i civilnih kapaciteta za vanredne situacije", rekao je Jernberg.

Norveška ima ključnu ulogu u NATO nadzoru Arktika, regije u kojoj topljenje ledenog pokrivača otvara borbu za nove pomorske rute i unosne prirodne resurse.

Ova skandinavska zemlja dijeli pomorsku granicu, kao i kopnenu granicu dugu oko 198 kilometara, s Rusijom u krajnjem sjevernom dijelu Arktika.

Rusija i Kina nastoje proširiti svoje prisustvo u arktičkoj regiji, pri čemu Rusija obnavlja bivše sovjetske vojne baze i proširuje svoj nuklearni arsenal na poluostrvu Kola.

Obavještenja o rekviziciji izdata su i u jeku diplomatske krize između Sjedinjenih Američkih Država i Europe, izazvane planovima predsjednika Donalda Trumpa da anektira Grenland, arktičko ostrvo bogato mineralima.

Trump je kao glavni argument za aneksiju Grenlanda naveo sigurnosne izazove na Arktiku. Riječ je o autonomnoj teritoriji Danske, koja je dio NATO saveza. Trump je zaprijetio i vojnom akcijom, što bi, prema procjenama, moglo ozbiljno narušiti zapadni savez u trenutku rastuće prijetnje rata s Rusijom.

U ponedjeljak je objavljeno i da Trump želi preuzeti Grenland jer je, navodno, nezadovoljan odlukom Norveške da mu prošle godine ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir.

Danska i Grenland poručuju da ostrvo nije na prodaju, uz punu podršku Velike Britanije i Evropske unije. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da ne vjeruje kako Sjedinjene Američke Države planiraju vojno preuzimanje Grenlanda.

"Ne vjerujem u to. Smatram da se ovo pitanje može i treba riješiti mirnim razgovorom, uz poštivanje principa i vrijednosti o tome ko odlučuje o budućnosti Grenlanda, te uz jasno odbacivanje korištenja carina na ovakav način", rekao je Starmer.

U nedavnom intervjuu za The Telegraph, norveški ministar odbrane upozorio je da je Rusija nedavno pokrenula veliko širenje svojih vojnih baza na Arktiku.

"Rusija jača svoje prisustvo na poluostrvu Kola, gdje se nalazi jedan od najvećih arsenala nuklearnih bojevih glava na svijetu. One nisu usmjerene samo prema Norveškoj, već i prema Velikoj Britaniji, te preko pola prema Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama", izjavio je Tore O. Sandvik.

Dodao je da Moskva nastoji preuzeti potpunu kontrolu nad Arktikom kako bi ograničila pristup NATO-a ključnim pomorskim rutama.

"Mi smo oči i uši NATO-a u ovoj regiji. Vidimo da testiraju nova oružja, uključujući hipersonične rakete, nuklearne torpede i nuklearne bojeve glave", zaključio je Sandvik.