ADVERTISEMENT

Od njegovih članova u izvršnom odboru, u kojem je i Tony Blair, bivši britanski premijer koji je podržavao invaziju na Irak 2003. godine, ali nijedan Palestinac, preko članarine u visini od milijardu dolara za trajno članstvo, pa do zabrinutosti oko uloge UN-a, BBC odgovara na neka od ključnih pitanja.

Koga je Trump pozvao u Odbor za mir?

Desetine svjetskih lidera već su dobili pisma koja ih pozivaju da se uključe u Trimpov Odbor za mir, prema izvještajima.

Među njima su:

1. Australijski premijer Anthony Albanese
2. Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva
3. Kiparski predsjednik Nikos Hristodulidis
4. Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi
5. Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen
6. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis
7. Indijski premijer Narendra Modi
8. Jordanski premijer Jafar Hassan
9. Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari
10. Poljski predsjednik Karol Nawrocki
11. Ruski predsjednik Vladimir Putin
12. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan
13. Britanski premijer Keir Starmer
14. Albanski premijer Edi Rama
15. Mađarski premijer Viktor Orban

Kremlj je 18. januara saopštio da je ruski predsjednik dobio ponudu. Ni Moskva ni Trump nisu rekli da li je Putin prihvatio. Novozelandski premijer Christopher Luxon takođe je pozvan u odbor i rekao je da će „uzeti to u dužno razmatranje“.

Tajlandsko Ministarstvo vanjskih poslova takođe je reklo da razmatra detalje.

Pozvan je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 200 posto na francuska vina i šampanjce u očiglednom pokušaju da nagovori Macrona da se pridruži njegovoj inicijativi Odbor za mir.

Izvor blizak Macronu rekao je da francuski predsjednik namjerava da odbije poziv da se pridruži Odboru, prenio je Reuters.

Ko je pristao da uđe u Trumpov Odbor za mir?

U one koji su već javno prihvatili poziv spadaju:

1. Albanski premijer Edi Rama
2. Argentinski predsjednik Javier Milei
3. Mađarski premijer Viktor Orban
4. Kazahstanski predsjednik Kassym-Jomart Tokayev
5. Paragvajski predsjednik Santiago Peña
6. Uzbekistanski predsjednik Shavkat Mirziyoyev

Generalni sekretar Komunističke partije Vijetnama To Lam takođe je navodno prihvatio, dok je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio da je „spreman da učestvuje“.

Kanadski premijer Mark Karni je također prihvatio, ali neće platiti da bi postao član.

Šta se traži za ulazak u Trumpov Odbor za mir?

Neimenovani američki zvaničnik rekao je za CBS news da ne postoje uslovi za pristupanje, ali onima koji žele da postanu trajni članovi, umjesto da imaju članstvo od samo tri godine, biće naplaćena milijarda dolara.

Taj novac će se iskoristiti za finansiranje obnove Pojasa Gaze, dodao je ovaj zvaničnik.

Gaza (Izvor: AP Photo/Jehad Alshrafi)

Ali odbor, čiji će Tramp biti doživotni predsjednik, čak i ako ne bude više bio američki predsjednik, kasnije će se proširiti da bi se bavio i drugim sukobima, prema kopiji pisma i nacrtu povelje u koji je imala uvid novinska agencija Reuters.

Da li bi Trumpov Odbor za mir mogao da ugrozi UN?

Trump je u pismu naveo da će se Odbor „oprobati u hrabrom novom pristupu rješavanju svjetskih sukoba“.

I to se vidi kao potencijal za ugrožavanje Vijeća sigurnosti UN, koji je trenutno zadužen za mirotvorstvo i održavanje mira, kao i međunarodne sankcije.

Izraelski list Harec piše da se u uvodu povelje naglašava potreba za „okretnijim i efikasnijim međunarodnim mirotvoračkim telom“, dodavši da trajni mir zahtjeva „hrabrost da se udalji od institucija koje su prečesto bile neuspješne“.

„Ova prekretnica savršeno je u skladu sa Rezolucijom 2803 Vijeća sigurnosti UN“, saopštila je Bijela kuća o Odboru za mir.

Ali izvor blizak francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu rekao je za novinski agenciju AFP da povelja „odlazi dalje od pukog okvira za Gazu“.

„Ovo postavlja neka krupna pitanja, naročito što se tiče poštovanja načela i strukture Ujedinjenih nacija, koje se ne smiju dovesti u pitanje ni pod kojim okolnostima“, dodao je taj neimenovani izvor.

Kako će funkcionisati Odbor za mir?

Pored Odbora za mir, najavljena su i dva viša pomoćna odbora:

1. „Osnivački Izvršni odbor“, sa velikim naglaskom na ulaganjima i diplomatiji
2. „Izvršni odbor za Gazu“, zadužen za sve radove na teretu Nacionalnog odbora za administraciju Gaze, odbora tehnokrata zaduženog za privremenu upravu i obnovu Gaze

Bijela kuća je saopštila da će oni koji su izabrani u ove odbore raditi na osiguravanju „efikasne uprave i obezbjeđivanje najbolje usluge u datoj klasi koji unapređuju mir, stabilnost i prosperitet za narod Gaze“.

Trump će predsjedavati sedmočlanim „osnivačkim Izvršnim odborom“ koji će voditi Pojas Gaze kroz sljedeću fazu obnove, prema Bijeloj kući.

Među drugim članovima su:

1. Državni sekretar Marco Rubio
2. Specijalni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff
3. zet Jared Kushner

Steve Witkoff, Marco Rubio, Jared Kushner (Izvor: AP Photo/Terry Renna, File)

U ovom odboru je i bivši britanski premijer Tony Blair, čije je uključivanje izazvalo kontroverzu, jer je 2003. godine on poveo Veliku Britaniju u rat protiv Iraka na osnovu tvrdnji da Irak posjeduje oružje masovnog uništenja, koje su se kasnije pokazale netačnim.

Svaki član će imati portfolio „od ključne važnosti za stabilizaciju Gaze“, saopštila je Bijela kuća.

Da li su Palestinci i Izraelci zastupljeni u Trumpovom Odboru za mir?

Nema nijednog Palestinca ni u jednom izvršnom odboru. Postoji samo jedan Izraelac u Izvršnom odboru za Gazu, milijarder iz oblasti nekretnina Jakir Gabaj, rođen u Izraelu koji danas živi na Kipru.

Ali u njemu se nalaze i viši političari iz zemalja kao što su Katar i Turska, koji su bili kritički nastrojeni prema izraelskom vođenju rata u Pojasu Gaze. Palestinci su očekivali „mnogo širu zastupljenost“, izjavio je političar Mustafa Barguti za BBC news.

„To izgleda kao jedan običan američki odbor, sa nekim međunarodnim elementima“, rekao je on.

Činjenica da uloga Palestinske administrativne grupe odobrene tokom mirovnih pregovora u Kairu „nije jasna“ biće „problematična“, rekao je Barguti. I on je izrazio sumnju u spremnost Izraela da otvori granični prelaz Rafa sa Egiptom kako bi omogućio obnovu Gaze.

Izrael je, u međuvremenu, saopštio da je bio isključen iz pregovora o sastavu izvršnih odbora. Ovo nije bilo „koordinisano sa Izraelom i u suprotnosti je sa njegovom politikom“, saopšteno je iz kabineta premijera Benjamina Netanjahua.

Lider izraelske opozicije Jair Lapid nazvao je to saopštenje „diplomatskim neuspjehom Izraela“.

„Pojasu Gaze ne treba nikakav 'administrativni odbor' da bi nadgledao njegovu 'rehabilitaciju' - on mora da bude očišćen od Hamasovih terorista“, napisao je izraelski ultradesničarski ministar za nacionalnu bezbjednost Itamar Ben-Gvir na X.

Može li Odbor za mir da obnovi Gazu?

Oko 80 posto zgrada u Gazi je uništeno ili oštećeno, proizvevši 60 miliona tona krša, procjenjuje UN. Raseljene porodice se takođe suočavaju sa zimskim vremenom, ograničenim skloništem i nestašicama hrane. Grupe za pomoć kažu da je došlo do poboljšanja, ali da Izrael nastavlja da nameće ograničenja njihovom radu.

Izrael tvrdi da omogućava humanitarnu pomoć i da su sva ograničenja prisutna samo da bi spriječila da se Hamas infiltrira i da iskoristi napore za pružanje pomoći. On optužuje UN za neuspjeh u dijeljenju zaliha pomoći koje su već u Gazi. Možda najveći izazov, međutim, predstavlja održavanje samog krhkog primirja.

Hamas kaže da će prostati na razoružavanje samo u sklopu šireg sporazuma koji će uspostaviti palestinsku državu. A Izrael, čije kopnene trupe i dalje kontrolišu većinu Pojasa Gaze, rekao je da će se povući samo ako se Hamas razoruža. Koliko brzo Trumpov Odbor za mir može da dovede do promjene i, ključno, sprovede neke konkretne korake ka trajnom miru, tek ostaje da se vidi.