ADVERTISEMENT

Kako ljudi sagorijevaju fosilna goriva i povećavaju temperature, to već uzrokuje teže toplotne talase, poplave, suše i požare. Ali postoje još veći uticaji na horizontu. Klimatske promjene mogu također dovesti do toga da ključne Zemljine sisteme - od amazonske prašume do polarnih ledenih ploča - toliko iz ravnoteže da se uruše, šaljući katastrofalne talase širom planete.

"Brzo se približavamo višestrukim prekretnicama Zemljinog sistema koje bi mogle transformirati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu“, rekao je Tim Lenton, profesor na Institutu za globalne sisteme Univerziteta u Exeteru i autor izvještaja objavljenog u nedjelju.

Toplovodni korali su prvi, prema izvještaju.

Od 2023. godine, svjetski grebeni prolaze kroz najgori masovni događaj izbjeljivanja ikada zabilježen, jer okeani dostižu rekordno visoke temperature, a više od 80% je pogođeno. Ono što je nekada bio podvodni bunt boja i života zamjenjuje izbijeljeni krajolik kojim dominiraju morske alge.

"Sada smo (koralne grebene) gurnuli iznad onoga s čime se mogu nositi", rekao je Mike Barrett, glavni naučni savjetnik u Svjetskom fondu za prirodu UK i koautor izvještaja. Ukoliko se globalno zagrijavanje ne preokrene, "opsežni grebeni kakve poznajemo bit će izgubljeni", napisali su autori.

Uticaji će imati dalekosežne posljedice. Koralni grebeni su esencijalno stanište za morske vrste, vitalni za sigurnost hrane, doprinose trilionima globalnoj ekonomiji i štite obalna područja od oluja.

Još gore dolazi ako temperature nastave rasti. Planeta je na rubu još nekoliko prekretnica jer je gotovo sigurno da će prekršiti globalno dogovoreni cilj ograničavanja zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, navodi se u izvještaju, prenosi CNN.

Jedan od najalarmantnijih od njih je potencijalni kolaps Atlantske meridionalne cirkulacije, ključne mreže okeanskih struja poznate kao AMOC. To bi imalo katastrofalne globalne posljedice, gurajući dijelove svijeta u duboko smrzavanje, zagrijavajući druge, poremećujući sezonu monsuna i podižući nivo mora.

"Sada postoji rizik da bi kolaps mogao nastupiti tokom života ljudi koji su danas rođeni i žive na planeti“, rekao je Barrett.

Svijet nije spreman za posljedice prelaska ovih prekretnica, rekla je Manjana Milkoreit, istraživačica na Odsjeku za sociologiju i humanu geografiju Univerziteta u Oslu i autorica izvještaja.

Trenutne politike i međunarodni sporazumi su "osmišljeni za postepene promjene, a ne za ovakve nagle, nepovratne i međusobno povezane promjene“, rekla je. Način na koji vlade sada reaguju "mogao bi oblikovati Zemljin sistem na jako dugi rok", dodala je.

Izvještaj poziva na mjere koje uključuju brzo smanjenje zagađenja koje zagrijava planetu i povećanje uklanjanja ugljika iz atmosfere.

Svijet će premašiti 1,5 stepeni, rekao je Lenton, ali ključ će biti minimiziranje daljnjeg zagrijavanja iznad ovog nivoa i što brže snižavanje temperature.

Usred alarmantnih nalaza, izvještaj je također iznio neke pozitivne vijesti, uključujući "radikalno globalno ubrzanje" solarne energije i električnih vozila, kao i baterija i toplinskih pumpi. Nakon što se zamijene, tehnologije koje zagađuju vjerovatno se neće vratiti jer su čistije opcije jeftinije i bolje, utvrđeno je.

Izvještaj dolazi samo mjesec dana prije nego što se vlade okupe u Brazilu na COP30, godišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o klimi. Ova godina je posebno važna jer se od zemalja očekuje da postave svoje ciljeve za smanjenje emisija u narednoj deceniji.

"Ova sumorna situacija mora biti poziv na buđenje da ćemo, ako sada ne djelujemo odlučno, izgubiti i amazonsku prašumu, ledene pokrove i vitalne okeanske struje", rekao je Barrett. "U tom scenariju, suočili bismo se sa zaista katastrofalnim ishodom za cijelo čovječanstvo."