Nacrt završnog dokumenta objavljenog u četvrtak rano zazvao je niz kritika, uglavnom iz zemalja Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država jer nisu sadržavali konkretne finansijske obaveze.
Novi nacrti završnih dokumenata Konferencije o klimi u Bakuu predviđaju da će razvijene zemlje do 2035. godine osigurati 250 milijardi dolara godišnje finansijske pomoći zemljama u razvoju za klimatske akcije.
Nakon što su se razvijene zemlje 2009. godine obavezale da će siromašnijim zemljama osigurati pomoć od 100 milijardi dolara godišnje za razdoblje 2020-2025., morale su se dogovoriti o postavljanju nove obaveze do 2030., odnosno 2035. godine, javlja Anadolija.
Dok zemlje u razvoju, uključujući Kinu, traže između 500 milijardi dolara i 1,3 triliona dolara pomoći godišnje, razvijene zemlje su bile škrte na riječima o predloženim iznosima, ali nisu odustale od ambicija da prošire bazu donatora kako bi uključile zaljevske države i druge relativno bogate zemlje, poput Singapura i Južne Koreje.
Prijedlog novog nacrta konačnog teksta također uključuje poziv, ali ne i obavezu, da se do 2035. ispuni širi finansijski cilj od 1,3 triliona dolara, što bi uključivalo finansiranje iz svih javnih i privatnih izvora.
Nakon višesatnog iščekivanja novih verzija tekstova, u njima su prvi put spomenute konkretne brojke u vezi s novim finansijskim ciljem pomoći koju bogate zemlje moraju isplatiti zemljama u razvoju za pomoć protiv posljedica klimatskih promjena.