Čak tri četvrtine izgubljenog staništa koala ljudi su očistili kako bi stvorili pašnjake za stoku ili poljoprivredna polja.
Koale, simpatični i pospani torbari iz Australije, gotovo cijeli život provode među krošnjama eukaliptusa. Prije tri godine, australijska vlada proglasila ih je ugroženom vrstom.
Dok se ranije brojnost ovih biljojeda smanjivala zbog prekomjernog lova, uglavnom zbog krzna, danas su najveći izazovi za koale širenje poljoprivrede i urbanizacija odnosno, krčenje šuma kako bi se napravio prostor za farme i gradove.
Iako bi njihov status ugroženosti, uz odgovarajuće mjere zaštite, trebao da ih štiti, stvarnost na terenu pokazuje drugačiju sliku.
U periodu od 2012. do 2021. godine, u Australiji je uništeno 1,96 miliona hektara staništa koala, pokazuje analiza Australijske fondacije za očuvanje prirode.
Koale su endemska vrsta, što znači da žive samo na ograničenom području: mogu se pronaći u jugoistočnim i istočnim dijelovima Australije – duž obale Queenslanda, Novog Južnog Velsa, Južne Australije i Viktorije. Naseljavaju šume u kojima dominira eukaliptus.
Oko 75% izgubljenog staništa očišćeno je kako bi se stvorili pašnjaci i poljoprivredna zemljišta. Šumarska industrija odgovorna je za dodatnih 13% gubitka šuma, dok je 5% uništeno zbog razvoja infrastrukture, uključujući i rudarenje.
Prirodni faktori, poput suša i požara, uzrokovali su samo 4% gubitka staništa u posljednjih deset godina.
Iako je ukupno nestalo gotovo dva miliona hektara staništa, krčenje šuma se uglavnom dešavalo u manjim obimima, pa pojedinačni slučajevi nisu podlijegali razmatranju prema saveznom zakonu o zaštiti okoliša.
Prema pisanju britanskog Guardiana, nadležni ministar odobrio je manje od 2% deforestacije koja je ugrozila staništa koala.
„Nevjerovatno je da će savezna vlada, nakon što je nestalo skoro dva miliona hektara potencijalnog staništa za samo deset godina, i dalje odobravati projekte koji uništavaju domove koala”, izjavila je aktivistica fondacije Darcy Carruthers.
„Ali upravo to se dešava.”
U odvojenoj analizi iste fondacije otkriveno je da je samo prošle godine odobreno krčenje šuma na skoro 3.000 hektara, gdje su mogle da žive koale.
Koale u Queenslandu, Novom Južnom Velsu i Australijskoj prestoničkoj teritoriji (gdje se nalazi Canberra) službeno su proglašene ranjivom vrstom 2012. godine. Deset godina kasnije, njihov status je promijenjen u „ugrožene“, jer su naučnici procijenili da se njihova populacija najvjerovatnije prepolovila u prethodnih 20 godina.
Procjene brojnosti su vrlo okvirne: u saveznim državama gdje su koale ugrožene, ima ih između 95.000 i 238.000, dok u Viktoriji i Južnoj Australiji živi između 129.000 i 286.000 jedinki.
Osim gubitka staništa, veliku prijetnju za koale predstavljaju bolesti i klimatska kriza – i to na više načina.
Toplotni valovi, suše, požari... Brojne klimatske prijetnje ugrožavaju živote koala
Rastuće temperature i povećani nivoi ugljen-dioksida negativno utiču na nutritivni sastav eukaliptusa – glavne hrane koala, pokazala je studija Australijske akademije nauka iz 2008. godine. Zbog toga bi koale mogle biti prisiljene tražiti hranu bogatiju hranjivim tvarima. No, njihova staništa su već fragmentirana putevima i poljima, pa takva potraga nosi dodatne rizike, poput sudara s vozilima ili napada pasa, piše portal Klima 101.
Dr Kristin Hosking, naučnica sa Univerziteta Queensland, koja proučava uticaj klimatskih promjena na koale, izjavila je za Guardian da se prijetnja „odigrava upravo sada, u realnom vremenu“.
Prema njenim riječima, područja Queenslanda i Novog Južnog Velsa bilježe ozbiljne padove u brojnosti koala – uglavnom zbog dugotrajnih suša i toplotnih valova.
„Koale ne mogu regulisati tjelesnu temperaturu kada ona pređe oko 37 °C, a sada imamo više uzastopnih dana s temperaturama iznad te granice, pa čak i preko 40 °C. Jednostavno – ne mogu preživjeti.”
U toplijoj i sušnijoj klimi, staništa koala u Queenslandu i Novom Južnom Velsu sele se prema istoku – ka već urbaniziranim područjima. Tamo ih čekaju iste prijetnje kao i pri potrazi za hranom: sudari s vozilima i napadi pasa.
Osim toga, klimatske promjene uzrokuju češće i žešće šumske požare u kojima velik broj životinja strada – uključujući i koale.
Jedan lokalni veterinar vjeruje da je u požarima 2020. godine na Kangaroo Islandu stradalo čak 30.000 koala – od procijenjene populacije od 50.000 jedinki. U Novom Južnom Velsu tada je stradalo više od 8.000 koala.
Nakon požara koji su početkom marta ove godine zahvatili nacionalni park Budj Bim u Viktoriji, vlasti su donijele tešku odluku – eutanazirati 600 do 700 koala iz helikoptera, zbog zabrinutosti da im se ne može pomoći zbog nepristupačnog terena i nedostatka hrane.
Iako su zakonski zaštićene, koale se svakodnevno suočavaju s novim prijetnjama – od motornih testera i bagera koji ruše šume, do sve surovijih klimatskih uvjeta. Njihov opstanak ovisi o konkretnim i hitnim akcijama – ne samo o formalnom statusu ugroženosti.