Opijačeva tekija u Mostaru, jedan od najstarijih objekata osmanske arhitekture na tlu Bosne i Hercegovine, nakon 125 godina ponovno je zasjala u punom sjaju.
ADVERTISEMENT
Ova značajna građevina datira od kraja 14. i početka 15. stoljeća, a ponovo će otvoriti svoja vrata za vjernike 26. aprila. Svečano otvaranje zakazano je za drugi dan manifestacije "Dani vakufa 2025", saopćila je Islamska zajednica BiH.
Uz saradnju Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, Muftijstva mostarskog, Medžlisa Islamske zajednice Mostar i Generalne direkcije za vakufe Republike Turske, projekt obnove postavio je temelj za očuvanje ovog kulturnog blaga.
Ukupna vrijednost obnoviteljskih radova iznosila je oko četiri miliona konvertibilnih maraka, a tokom obnove posebna pažnja posvećena je autentičnosti objekta.
Tekija se prostire na 350 četvronih metara, a njena posebnost ogleda se u unutrašnjoj drvenoj kupoli i autentičnom kamenom krovu. Tokom rekonstrukcije, obnovljeni su svi ključni elementi objekta: kuhinja (mutvak), hodnik, semahana za obavljanje namaza i zikra, turbe, mihrab, mahfile, te muška i ženska abdesthana.
Prvi konzervatorski radovi na ovom historijskom objektu izvedeni su još 2005. godine, dok su intenzivniji radovi započeli 2023. godine. Tokom svoje bogate historije, tekija je bila svjedok mnogim promjenama, pružajući utočište i duhovnu podršku generacijama Mostaraca.
Vakufska direkcija, zajedno s Muftijstvom mostarskim i MIZ Mostar, ovim projektom ne samo da je obnovila historijski objekt, već je vratila i emanet vakifa – da vakufi služe zajednici. Time se oživljavaju imena i djela predaka, a današnja generacija potvrđuje da zna njegovati naslijeđe i odgovorno graditi budućnost, navodi se u saopćenju.
"Možemo biti ponosni što smo dio generacije koja vraća znamenje naše povijesti – svjedočanstvo našeg trajanja i bogate kulturne baštine", izjavio je direktor Vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović.
Prema historijskim izvorima, Opijačeva tekija prvi put se spominje u vakufnami Ibrahim-age Šarića. Izgrađena je na lokalitetu poznatom kao Opijačevina, a kroz generacije njome su upravljali članovi porodice Opijača, koji su ostavili dubok trag u duhovnom životu grada, prenosi Federalna.