Zahtjev predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da Ukrajina isplati SAD-u 500 milijardi dolara od prodaje rijetkih minerala samo je jedan od uslova kontroverznog ugovora koji je prošle sedmice poslat u ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Kako piše britanski Telegraph to predstavlja "američku ekonomsku kolonizaciju Ukrajine". Ovaj dokument je izazvao paniku u Kijevu, navodi Telegraph.
Telegraph je dobio nacrt ugovora prije donošenja odluke, s oznakom "Privilegirano i povjerljivo" s datumom 7. februar 2025. U njemu se navodi da bi SAD i Ukrajina trebale formirati zajednički investicijski fond kako bi se osiguralo da "neprijateljske strane u sukobu nemaju koristi od obnove Ukrajine".
Sporazum pokriva "ekonomsku vrijednost povezanu s resursima Ukrajine", uključujući "mineralne resurse, izvore nafte i plina, luke, drugu infrastrukturu (prema dogovoru)", ostavljajući nejasno što bi još moglo biti obuhvaćeno.
"Ovaj ugovor će biti uređen zakonom New Yorka, bez obzira na načela sukoba zakona", navodi se.
SAD će imati pravo prvokupa
SAD će uzeti 50 posto tekućih prihoda koje Ukrajina primi od vađenja resursa i 50 posto finansijske vrijednosti "svih novih licenci izdanih trećim stranama" za buduću monetizaciju resursa.
"Ta klauzula znači 'prvo platite nama, a onda hranite svoju djecu'", rekao je jedan izvor blizak pregovorima.
U ugovoru se navodi da će "za sve buduće licence SAD imati pravo prvokupa za kupnju izvoznih minerala". Washington će imati suvereni imunitet i steći gotovo potpunu kontrolu nad većinom ukrajinske privrede. Fond "će imati isključivo pravo utvrđivanja metode, kriterija odabira, odredbi i uvjeta" svih budućih licenci i projekata.
Kako navodi Telegraph, čini se da su plan napisali privatni advokati SAD, a ne američki državni odjeli ili ministarstva trgovine.
Sam predsjednik Ukrajine volodimir Zelenski predložio je ideju da se SAD-u da direktni udio u ukrajinskim rijetkim zemnim elementima i kritičnim mineralima tokom posjeta "Trump Toweru" u septembru, nadajući se da će olakšati put za nastavak isporuka oružja.

Zelenski vjerovatno nije očekivao da će biti suočen sa uslovima koji se inače nameću državama agresorima poraženim u ratu. Kako ističe britanski list, Ukrajina će finansijski gore proći od Njemačke i Japana nakon njihovog poraza 1945.
Ako bi se ovaj nacrt prihvatio, Trumpovi zahtjevi bi iznosili veći udio u ukrajinskom BDP-u od reparacija koje su nametnute Njemačkoj Versajskim sporazumom, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu, kasnije smanjenim na Londonskoj konferenciji 1921. i Dawesovim planom 1924. Istovremeno, čini se da je američki predsjednik voljan potpuno pustiti Rusiju.
Tramp je za Fox News rekao da je Ukrajina “u suštini pristala” da preda 500 milijardi dolara.
“Predata Putinu na tanjiru”
“Oni imaju izuzetno vrijednu zemlju u smislu rijetkih ruda, nafte i gasa, ali i drugih stvari”, rekao je predsjednik SAD-a.
Trump je upozorio da će Ukrajina biti “predata Putinu na tanjiru” ako odbije uslove. “Možda će se dogovoriti. Možda se neće dogovoriti. Jednog dana mogu biti Rusi, a možda i neće biti Rusi. Ali želim ovaj novac nazad”, rekao je Trump dodajući da su SAD do sada potrošile 300 milijardi dolara na rat. U stvarnosti, u pet paketa američke pomoći, koji su iznosili 175 milijardi dolara, najmanje 70 milijardi potrošeno je u SAD-u na proizvodnju oružja. Veliki dio američkog novca poslanog Ukrajini mora se vratiti.
Republikanska senatorica Lindsey Graham sugerisala je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji da je Trumpov zahtjev bio “pametan trik” sa kojim on može američkom narodu reći kako “Ukrajina više nije teret, nego je korist”. Graham je pozvala Evropljane da podrže ovaj kontroverzni plan jer, po njoj, ako “SAD potpišu ovaj sporazum o mineralima, Putin je najeb…, jer će Trump braniti dogovor”.
Priča o bogatstvu ukrajinskih resursa postala je nadrealna. Ukrajina vjerovatno ima najveći litijumski bazen u Evropi, ali cijene ovog metala su pale za 88 posto 2022. godine. Velike rezerve se otkrivaju širom svijeta. Smatra se da je McDermitt Caldera u Nevadi najveće nalazište litijuma na planeti sa 40 miliona metričkih tona, dovoljno da katapultira SAD ispred Kine. “Neobrađene naslage kamenja koje se nalaze u Ukrajini su beskorisne za SAD”, piše Telegraph.
Rijetki minerali
Slična je priča i za rijetke minerale. “Oni nisu tako rijetki. Rudarske kompanije u SAD-u napustile su posao 1990-ih jer su profitne marže tada bile preniske. Američka vlada je spavala za volanom i pustila je da se to dogodi, probudivši se i otkrivši da je Kina stekla strateški položaj nad zalihama kritičnih elemenata potrebnih za visokotehnološko i napredno oružje. Taj problem se rješava.
Ukrajina ima kobalt, ali većina EV baterija sada koristi litijum-fero fosfat i više im nije potreban kobalt. Nadalje, natrijum-jonske i baterije na bazi sumpora ograničit će budući rast potražnje za litijumom. Kao i reciklaža. Moglo bi se nastaviti. Priča o nestašici minerala je jako preuveličana. Što se tiče ukrajinskog gasa iz škriljaca –
a) dio Juživskog polja je pod Putinovom kontrolom, i
b) rezerve zapadnih Karpata su u složenoj geologiji sa visokim troškovima bušenja, zbog čega se Chevron povlači, baš kao što je to učinio u Poljskoj.
Ukrajina ima veći potencijal kao izvoznik električne energije u Evropu iz obnovljivih izvora i nuklearne ekspanzije, ali Donaldu Trumpu to nije na umu”, stoji u analizi britanskog lista.
Ukrajina nikako ne može ispuniti Trumpov zahtjev od 500 milijardi dolara u bilo kakvom značajnom vremenskom okviru, navodi Telegraph, a sa druge strane postavlja se pitanje da li je časno tretirati naciju žrtve na ovaj način nakon što je tri godine branila zapadne liberalne demokratije uz ogromnu žrtvu. Ko kome zaista duguje?
“Moj stil sklapanja poslova je prilično jednostavan i jasan”, kaže Trump u svojoj knjizi ‘Umijeće dogovora’. “Ciljam veoma visoko, a onda samo nastavljam da guram i guram i guram da dobijem ono što želim”, pojasnio je svoju “filozofiju” američki predsjednik. “Često je najbolja pogodba koju napravite ugovor koji ne sklopite”, još je jedan Trumpov bisera.
Zelenski nema taj luksuz. On mora da bira između vojnog napada na Ukrajinu od Putina i Rusa i ekonomskog napada od njegovih “saveznika”, navodi britanski Telegraph.