Viralni video o kornjačama pokrenuo je globalni pokret i inspirisao milione da se pridruže borbi protiv plastičnog otpada.
U 2015. godini pokret bez plastike dobio je značajan zamah nakon viralnog videa o uznemirenim morskim kornjačama sa plastičnom slamkom koja joj se nalazi u nozdrvi.
Ovaj srceparajući trenutak, koji su pogledali milioni ljudi, izazvao je globalno negodovanje i inspirisao milione da se pridruže borbi protiv plastičnog otpada.
Ali kako su slamke postale simbol globalnog pokreta protiv plastike za jednokratnu upotrebu i kakva je budućnost ove važne ekološke kampanje?
Kako je plastika promijenila svijet
Za samo sto godina, plastika je prešla iz slavljenog kao naučnog dostignuća koje mijenja svijet u široko kritiziranu kao veliku prijetnju okolišu. Priča o njenom nastanku započela je 1907. godine kada je stvoren bakelit, prva prava sintetička plastika. Ovaj revolucionarni izum započeo je potpuno novu eru u nauci o materijalima.
Njegova svestranost i isplativost učinili su ga nezamjenjivim materijalom u nebrojenim industrijama. Globalna proizvodnja plastike porasla je od 1950-ih, ali se malo razmišljalo o odlaganju ovog dugotrajnog materijala. Kao rezultat toga, veliki dio toga završava na deponijama, rijekama i okeanima, prenosi Euronews.com.
Prema podacima Nacionalnog centra za okeanografiju, godišnje se proizvede preko 300 miliona tona plastike. 10 miliona tona ove plastike uđe u okean, zbog čega naučnici upozoravaju na katastrofalne posljedice po ekosisteme i morski život i zabrinuti potrošači da to primjete.
Globalno istraživanje iz 2022. godine sprovedeno u 28 zemalja sa preko 20.000 učesnika pokazalo je snažnu podršku akciji protiv zagađenja plastikom. Više od 75 posto ispitanika podržalo je zabranu plastike za jednokratnu upotrebu, dok je 88 posto podržalo međunarodni sporazum za rješavanje ovog pitanja, ističući jasnu želju za održivijim opcijama.
Viralni momenti i pritisak javnosti
Odlučujući trenutak došao je 2015. kada je morski biolog Christine Figgener postavila snimak morske kornjače koja pati dok su ljudi vadili plastičnu slamku iz njene krvave nozdrve. Plastika se zadržala duboko u nosnom prolazu kornjače, protezajući se u njeno grlo i ozbiljno ometajući njenu sposobnost disanja i mirisa - kritična osjetila za kornjaču prilikom traženja hrane.
Video možete pogledati na ovom linku.
Ovaj strani predmet je vjerovatno ometao kornjačin osjećaj smjera i migracije, a mogao je čak i narušiti njenu sposobnost da locira partnera.
"Možda se i mučila da jede", rekla je Figgener Koaliciji za zagađenje plastikom. “To je kao da pokušavate da se nasmijete dok povraćate parče tvrdih špageta, a na kraju vam se zaglavi u nosu.”
Uznemirujuća i grafička priroda videa učinila je da je postao viralan. Original sada ima više od 110 miliona pregleda na YouTubeu, čime je pokrenut globalni pokret bez plastike i podiže svijest o uticaju koje samo jedna plastična slamka može imati.
Kampanje na društvenim mrežama "bez slamke" i ekološke organizacije također su odigrale ključnu ulogu u širenju ovog pitanja. Oni su izazvali široko rasprostranjeno negodovanje javnosti sa zahtjevima da kompanije i vlade poduzmu hitne mjere. U narednim godinama mnoge kompanije, zemlje i institucije zabranile su ili smanjile potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu.
Zašto slamke? Simbolika malog, ali nepotrebnog otpada
Slamke su se pojavile kao jedan od vodećih faktora koji doprinose krizi zagađenja plastikom, često se pojavljuju na plažama zajedno s bezbrojnim bocama, vrećicama i čašama koje volonteri neumorno kupe i sklanjaju.
Ekolozi su istakli zapanjujuću statistiku: samo Amerikanci dnevno koriste zapanjujućih 500 miliona slamki. Ova cifra koja otvara oči, koju je dao Be Straw Free, naglašava ogroman obim potrošačkog otpada.
Slamke su također oličenje pogodnosti za jednokratnu upotrebu - često se koriste samo nekoliko minuta prije nego što se nepažljivo odbace. Za razliku od plastičnih boca, koje se u teoriji mogu reciklirati, slamke su premale i lagane da bi se mogle efikasno obraditi.
Lako se mogu provući kroz sisteme za reciklažu i završiti u okeanima, što može biti kobno za morski život. Prema WWF-u, jednoj plastičnoj slamci može ostati očuvana i do 200 godina, što njen utjecaj na okoliš čini daleko trajnijim od kratkotrajnog trenutka u kojem je korištena.
Za razliku od složenijeg plastičnog otpada, kao što je industrijska oprema za pecanje, odbacivanje slamki je laka promjena ponašanja za potrošače jer zahtijeva minimalnu ličnu žrtvu. Sa tako jasnim i djelotvornim ciljem, pokret je brzo dobio zamah širom svijeta.
Kao odgovor, stvoreno je i tržište za održive slamke. Bambusove i metalne slamke za višekratnu upotrebu stekle su popularnost jer su potrošači sve više mijenjali plastiku za biorazgradiviji izbor.
Politički i korporativni odgovor
Borba protiv plastike za jednokratnu upotrebu dobila je globalnu snagu, a zemlje širom svijeta priznaju štetu koju nanose krhkim ekosistemima. Zemlje kao što su Velika Britanija, članice Evropske unije, Tajland, Kenija i Kina uvele su zakone za ograničavanje ili zabranu plastike za jednokratnu upotrebu.
U julu 2021. godine sve države članice EU zabranile su plastične tanjire za jednokratnu upotrebu, pribor za jelo, slamke, balone i štapiće za pamuk. Ove nove mjere odražavaju zajednički globalni napor da se smanji plastični otpad i sve veće priznanje da je potrebno hitno zakonodavstvo za borbu protiv uništavanja okoliša.
Korporacije su također uvele promjene. Starbucks, McDonald's i druge multinacionalne korporacije brzo su počele ukidati plastične slamke, zamjenjujući ih papirnim alternativama. Neki lanci brze hrane su također redizajnirali svoje poklopce kako bi u potpunosti uklonili potrebu za slamkama.
Iako su ove promjene signalizirale promjenu u korporativnoj odgovornosti, one su također izazvale debatu.
Kritičari su tvrdili da je fokus na slamke skrenuo pažnju sa većeg problema - naime, industrijskog zagađenja plastikom velikih razmjera. Uprkos određenom otporu korporacija, nove zabrane predstavljaju presedan u borbi protiv nepotrebne plastike za jednokratnu upotrebu.
Gdje se danas nalazi pokret protiv plastike?
Uspjeh zabrane plastičnih slamki ovisi o tome kako mjerite utjecaj. Slamke čine samo oko 0,025 posto okeanskog plastičnog otpada, tako da samo njihovo uklanjanje neće riješiti krizu.
Ali ciljajući tako vidljiv i lako zamjenjiv proizvod, ovaj pokret je pomogao normalizaciji alternativa bez plastike. Dok su neki kritičari i potrošačke grupe odbacili pokret protiv slamke kao performativan, njegov uticaj na zakonodavstvo ne može se zanemariti.
Međutim, nisu svi prihvatili pokret bez plastike. U srijedu je američki predsjednik Donald Trump potpisao novu izvršnu uredbu kojom se poništava federalno odbijanje od plastičnih slamki.
Izjavio je da papirne slamke "ne rade" i da ne traju dugo. Trump je također izjavio da misli da je "u redu" nastaviti koristiti plastične slamke uprkos tome što ga okrivljuju za zagađivanje okeana i ubijanje morskog života.
Suprotstavljajući se globalnim inicijativama za održivost, SAD rizikuju da zaustave zamah bez plastike koji su izgradile druge nacije i da izazovu daljnju štetu okolišu.
Za ekologe ovo predstavlja zabrinjavajući korak unazad.
Izvještaj ekološke organizacije Pacific Environment pokazuje da je potrebno smanjenje upotrebe plastike za 75 posto do 2050. godine za usklađenost s ciljem kontrole temperature od 1,5 stepeni Celzijusa.
Borba protiv plastičnog otpada je daleko od kraja. Globalna proizvodnja nastavlja da raste, a mnogim zemljama nedostaje infrastruktura za efikasno upravljanje otpadom. Bez sistemskih promjena na industrijskom nivou, zagađenje plastikom ostat će kriza decenijama.