ADVERTISEMENT

Nasilje dolazi u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočen sa domaćim pritiscima svojih ultradesničarskih saveznika nakon što je pristao na primirje i razmjenu talaca i zatvorenika s militantnom grupom Hamas.

Predsjednik SAD-a Donald Trump, međutim, povukao je sankcije koje je administracija Joea Bidena uvela protiv Izraelaca optuženih za nasilje na tom teritoriju.

Riječ je o nestabilnoj situaciji koja bi mogla ugroziti primirje, koje bi trebalo trajati barem šest sedmica i dovesti do puštanja stotina talaca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, od kojih će većina biti puštena u Zapadnu obalu.

Izrael je zauzeo Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jeruzalem u ratu 1967. godine, a Palestinci žele sve tri teritorije za svoju buduću državu.

Eskalacije u jednom području često prelijevaju u druga, čime rastu zabrinutosti da drugi, daleko teži faza primirja u Gazi koja još nije pregovarana možda nikada neće biti ostvarena.

Divljaštvo i vojna racija

Desetine maskiranih ljudi divljale su kroz dva palestinska sela u sjevernoj Zapadnoj obali kasno u ponedjeljak, bacajući kamenje i paleći automobile i imovinu, prema izvještajima lokalnih palestinskih zvaničnika.

Hitna služba Crvenog polumjeseca izjavila je da je 12 ljudi pretučeno i povrijeđeno.

Izraelske snage su, s druge strane, izvele raciju na drugom dijelu Zapadne obale, koju su vojne vlasti opisale kao odgovor na bacanje molotovljevih koktela na izraelska vozila.

Rečeno je da je nekoliko osumnjičenih privedeno na ispitivanje, a video koji je kružio internetom prikazivao je desetine ljudi koji su hodali kroz ulice.

U utorak je izraelska vojska pokrenula novu veliku operaciju, ovaj put u sjevernom gradu Jeninu na Zapadnoj obali, gdje su se njezine snage redovno sukobljavale s palestinskim militantima u posljednjim godinama, čak i prije nego je napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, koji je izazvao rat u Gazi.

Najmanje devet Palestinaca je ubijeno u utorak, uključujući 16-godišnjaka, a 40 ih je povrijeđeno, izvijestilo je palestinsko Ministarstvo zdravlja. Vojska je izjavila da su njene snage izvele zračne udare i uništile bombu postavljenu uz cestu te "pogodile" 10 militanata iako nije bilo jasno što to konkretno znači.

Palestinski stanovnici izvještavaju o značajnom povećanju broja izraelskih kontrolnih tačaka i zastoja širom teritorije.

Izrael, s druge strane, tvrdi da prijetnje od strane Zapadne obale prema njegovim građanima rastu. Ranije ovog mjeseca, palestinski naoružani napadači otvorili su vatru na vozače, ubivši tri Izraelca, uključujući dvije žene u 70-im godinama.

Taj napad izazvao je pozive lidera doseljenika na oštriju akciju na tom teritoriju.

Izraelski ministar odbrane, Israel Katz, opisao je operaciju u Jeninu kao dio šire borbe Izraela protiv Irana i njegovih militanskih saveznika u regiji, rekavši: "Udaraćemo na ruke hobotnice dok se ne slome."

Palestinci ovakve operacije i širenje naselja vide kao način učvršćivanja izraelske kontrole nad teritorijem, na kojem 3 miliona Palestinaca živi pod, čini se, beskonačnom izraelskom vojnom vlašću, dok Palestinska uprava upravlja gradovima i selima.

Istaknute ljudskopravaške organizacije to nazivaju oblikom aparthejda jer više od 500.000 jevrejskih doseljenika u tom teritoriju uživa sva prava koja pruža izraelsko državljanstvo. Izrael odbacuje te optužbe.

Netanyahuovi ultradesničarski partneri ljuti

Netanyahu se bori da smiri pobunu svojih ultranacionalističkih koalicijskih partnera nakon što je pristao na primirje. Sporazum zahtijeva povlačenje izraelskih snaga iz većine Gaze i puštanje stotina palestinskih zatvorenika uključujući militante osuđene za ubistvo u zamjenu za taoce otete u napadu 7. oktobra.

Jedan od koalicijskih partnera, Itamar Ben-Gvir, podnio je ostavku u znak protesta na dan kada je primirje stupilo na snagu.

Drugi, ministar finansija Bezalel Smotrich, zaprijetio je da će napustiti vladu ako Izrael ne nastavi rat nakon što prvi faza primirja završi početkom marta.

Oni žele da Izrael anektira Zapadnu obalu i obnovi naselja u Gazi, dok podstiču ono što nazivaju dobrovoljnom migracijom velikog broja Palestinaca.

Netanyahu još uvijek ima parlamentarnu većinu nakon Ben-Gvirova odlaska, ali gubitak Smotriha koji je i de facto guverner Zapadne obale ozbiljno bi oslabio njegovu koaliciju i vjerovatno doveo do prijevremenih izbora.

To bi moglo označiti kraj Netanyahuove gotovo neprekinute 16-godišnje vladavine, ostavljajući ga još izloženijim dugotrajnim optužbama za korupciju i očekivanoj javnoj istrazi o izraelskom neuspjehu da spriječi napad 7. oktobra.

Trumpov povratak mogao bi omogućiti doseljenicima veću slobodu

Povratak Trumpa u Bijelu kuću nudi Netanyahuovu moguću šansu za oporavak.

Novi predsjednik, koji je pružio bez presedana podršku Izraelu tokom svog prethodnog mandata, okružio se savjetnicima koji podržavaju izraelska naselja.

Neki podržavaju tvrdnju doseljenika o biblijskom pravu na Zapadnu obalu zbog jevrejskih kraljevina koja su postojala tamo u antici.

Međunarodna zajednica uglavnom smatra naselja nezakonitim.

Među brojnim izvršnim naredbama koje je Trump potpisao prvog dana povratka u ured bila je ona kojom je ukinuo sankcije administracije Bidena protiv doseljenika i jevrejskih ekstremista optuženih za nasilje protiv Palestinaca.

Sankcije koje nisu imale veliki učinak bile su jedan od rijetkih konkretnih koraka koje je administracija Bidena poduzela protiv bliskog američkog saveznika, dok je Izraelu pružala milijarde dolara vojne pomoći za njegovu kampanju u Gazi, među najkrvavijim i najrazornijim u decenijama.

Trump je preuzeo zasluge za pomoć u postizanju sporazuma o primirju u Gazi u posljednjim danima Bidenove predsjedničke administracije.

No ove sedmice Trump je izjavio da nije "siguran" hoće li primirje opstati i signalizirao da bi Izraelu mogao omogućiti potpunu slobodu u Gazi, rekavši: "Ovo nije naš rat, ovo je njihov rat."