ADVERTISEMENT

Francuska je možda imala najviši nivo depresije prije pandemije među evropskim zemljama, prema novoj analizi zdravstvenog istraživanja širom kontinenta iz 2019.

Analiza statističkog odjela ministarstva zdravlja i socijalnog staranja Francuske (DREES) pokazala je da je stopa depresije u Francuskoj bila oko 11 posto prije pandemije, što je najviše od bilo koje druge evropske zemlje.

Izvještaj je zasnovan na podacima iz Evropskog zdravstvenog upitnika, koji se sprovodi svakih šest godina, a obuhvatio je oko 300.000 ljudi širom Evropske unije, Norveške, Islanda i Srbije.

Ovo je bio prvi put da je DREES koristio istraživanje iz 2019. za mjerenje depresije, a prevalencija je procijenjena na osnovu osam pitanja iz Upitnika o zdravlju pacijenata.

Analiza je razmatrala "da li je osoba patila od depresivnih sindroma u posljednje dvije sedmice na osnovu niza kriterijuma", rekla je za Euronews Health Lisa Troy, autorka studije iz odjela za istraživanje i međunarodne studije Uprave.

To dolazi jer su brojne studije ukazale na rastuću krizu mentalnog zdravlja u godinama nakon pandemije COVID-19, posebno među mladim ljudima u Francuskoj i drugim evropskim zemljama.

Novi DREES izvještaj takođe se fokusirao na mlade od 15 do 24 godine i starije od 70 i više godina.

Jocelyne Caboche, emeritus direktorica istraživanja u laboratoriji Neuroscience Sorbonne univerziteta (Neuro-SU) Francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), rekla je za Euronews Health da, iako nije imala objašnjenje za to što Francuska ima "relativno" viši nivo depresije u poređenju sa drugim zemljama, to bi moglo biti posljedica "akumulacije elemenata".

"Iako smo relativno dobro zbrinuti u smislu zdravlja i obrazovanja, još uvijek je potrebno uložiti značajne napore u brizi o starijim osobama", rekla je Caboche, koja nije bila uključena u studiju.

Dodala je da bi se depresija mogla poboljšati uz bolje ulaganje u psihijatriju i terapijske inovacije.

Koji faktori doprinose depresiji u evropskim zemljama?

Sve u svemu, nova analiza je pokazala da su najviši nivoi depresije bili u zemljama sjeverne i zapadne Evrope.

No, dok je depresija rijetka među mlađim ljudima u zemljama južne i istočne Evrope, ona je viša među osobama od 70 i više godina u tim zemljama, navodi se u izvještaju.

Stope depresije bile su preko 15 posto među starijim osobama u Portugalu, Rumuniji i Hrvatskoj, na primjer.

Starije žene su takođe bile depresivnije od starijih muškaraca, prema podacima istraživanja, a stariji Evropljani lošeg zdravlja skloniji su depresiji.

Sa više starijih Evropljana koji prijavljuju loše zdravlje u zemljama istočne i južne Evrope, to bi moglo objasniti veću prevalenciju depresije tamo, kažu autori izvještaja.

"Na primjer, u Hrvatskoj ili Latviji, gdje gotovo 40 posto starijih osoba izjavilo je loše zdravlje, prevalencija depresije je visoka: 16 posto, odnosno 9 posto", napominju autori izvještaja.

Činilo se da su socijalno izolovani i nedostatak partnera takođe uticali na depresiju kod starijih osoba.

Za mlađe Evropljane, najveće stope depresije bile su u Danskoj, Švedskoj i Finskoj, a slijede ih zapadnoevropske zemlje. Depresija među mladima bila je niža u zemljama istočne i južne Evrope.

„Bio sam impresioniran razlikama između stopa depresije među mladima i starijim ljudima u jugoistočnim (evropskim) zemljama i obrnuto idejom da su mladi ljudi veoma depresivni u zemljama sjeverne Evrope i da je to jedina regija u kojoj među starijim ljudima, depresija se smanjivala sa godinama", rekao je Troy.

U zemljama sa većom stopom depresije među mladima, ona je bila povezana sa društvenom izolacijom, neobavljanjem profesionalne aktivnosti ili školovanjem i nivoom prihoda.

Caboche je dodala da društveni mediji takođe mogu igrati ulogu "promoviranjem štetnih društvenih poređenja, zabrinutosti oko imidža tijela posebno među djevojčicama, smanjenjem trajanja sna i povećanjem rizika od cyber uznemiravanja".

Loše zdravlje među mladima takođe je značajno povećalo rizik od depresije za oko 32 procentna poena, navodi se u izvještaju.

Dodaje se da podaci EHIS-a mogu imati ograničenja, uključujući razlike u metodama upitnika o pitanjima mentalnog zdravlja između zemalja.