ADVERTISEMENT

Zagađenje zraka predstavlja smrtonosnu prijetnju za javno zdravlje, no neka područja Europe suočavaju se s mnogo većim rizikom od drugih.

Povezano je s raznim ozbiljnim bolestima, uključujući rak pluća, srčane i respiratorne bolesti, moždane udarce i loše ishodima trudnoće.

Najugroženiji su stariji ljudi, jer zagađen zrak uzrokuje oko 4% svih smrtnih slučajeva među odraslim osobama starijim od 65 godina.

U 2021. godini, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) ažurirala je smjernice za kvalitetu zraka, smanjujući preporučene pragove za godišnje koncentracije dušikovog dioksida i finih čestica (PM2,5), koje uključuju prašinu, dim i čađ iz izduvnih plinova.

U decembru iste godine na snagu su stupila stroža pravila o kvaliteti zraka koja imaju za cilj približiti Europsku uniju standardima SZO do 2030. godine.

Novi propisi obavezuju zemlje članice da prate zagađivače poput finih čestica, crnog ugljika i amonijaka.

Ove mjere označavaju "jednu od najvećih javnozdravstvenih intervencija za jednu generaciju", rekao je Mark Nieuwenhuijsen, direktor inicijative za urbano planiranje, životnu sredinu i zdravlje Barseloninog instituta za globalno zdravlje.

U 2021. godini, izloženost PM2,5 uzrokovala je oko 239.000 prijevremenih smrti u Europi, dok je 48.000 ljudi umrlo zbog izloženosti dušikovom dioksidu, prema podacima Europske agencije za okoliš.

Sve zemlje EU prijavljuju visoke nivoe azot-dioksida koje prelaze preporučene granice SZO, ali neka područja suočavaju se s ozbiljnijim zagađenjem od drugih.

Velika podjela u Europi

Sjeverna Makedonija trpi najveći broj smrtnih slučajeva od zagađenja, a slijedi je Srbija.

I susjedne zemlje poput Albanije, Bugarske i Crne Gore imaju alarmantno visoke razine zagađenja, prema izvještaju Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Ova razlika između istočne i zapadne Europe ponajviše odražava ekonomski i socijalni jaz između ta dva regiona.

Zorana Jovanović Andersen, profesorica na Sveučilištu u Kopenhagenu i članica Europskog respiratornog društva, ističe da je razlika u ekonomskim uvjetima ključna za razumijevanje ove podjele.

Istraživanje Marka Nieuwenhuijsena na razini gradova dodatno oslikava različite izazove s kojima se suočavaju različiti dijelovi Europe u borbi protiv zagađenja.

Koraci prema smanjenju zagađenja

Neke zemlje poduzimaju značajne korake prema smanjenju zagađenja, a Danska je na putu da postane prva zemlja na svijetu koja će uvesti porez na emisije ugljik-dioksida iz stočarske proizvodnje do 2030. godine.

Ažurirana direktiva EU daje građanima pravo da tuže svoje vlade ako ne ispune obaveze u vezi s kvalitetom zraka.

Iako je EU na dobrom putu da smanji smrtne slučajeve povezane s PM2,5 za 55% do 2030. godine, izvještaj OECD-a i Europske komisije upozorava da faktori poput zagađenja zraka i klimatske promjene i dalje predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik.

Naučnici danas bolje razumiju zdravstvene posljedice zagađenja zraka, a nova saznanja sugeriraju da zagađenje predstavlja rizik čak i na nižim razinama nego što je ranije bilo prepoznato.

"Čak i uz značajno smanjenje razina zagađenja, zdravstveni utjecaji možda neće biti proporcionalno manji", objašnjava Nieuwenhuijsen.

Zagađenje zraka ostaje najveća prijetnja zdravlju u Europi, a u mnogim slučajevima preklapa se s drugim faktorima, poput nedostatka zelenih površina, zagađenja bukom i ekstremnih vrućina, koji također imaju značajan utjecaj na ljudsko zdravlje.

Iako su neki od ovih izazova, poput klimatskih promjena, teže rješivi, Zorana Jovanović Andersen ističe da postoji snažniji argument za ograničavanje zagađenja zraka u svrhu zaštite zdravlja.

"Smanjili smo zagađenje i znamo kako to postići, a mnoge zemlje već prednjače", kaže ona.

"Međutim, pojavljuju se novi izazovi, zbog čega moramo nastaviti regulirati zagađenje, stari problem."

U borbi za čistiji zrak jasno je da su potrebni odlučni napori i snažne politike kako bi se zaštitilo zdravlje građana diljem Europe.