Evropa sve ozbiljnije radi na uvođenju digitalnog evra, projekta koji bi mogao značajno promijeniti način na koji građani plaćaju, a trgovci naplaćuju robu i usluge.
Evropska centralna banka (ECB) digitalni evro vidi kao javnu alternativu postojećim elektronskim načinima plaćanja, ali i kao mogućnost da Evropska unija smanji zavisnost od velikih američkih platnih mreža, prije svega Vise i Mastercarda.
Prema podacima GlobalData koje prenosi magazin Fortune, Visa i Mastercard su tokom 2025. godine obradili 47 posto ukupne vrijednosti kartičnih plaćanja u eurozoni. Zbog ovakve koncentracije, evropski zvaničnici platnu infrastrukturu sve više posmatraju ne samo kao pitanje finansija, već i kao pitanje ekonomske sigurnosti i strateške autonomije.
Digitalni evro bio bi elektronski oblik novca centralne banke i predstavljao bi dopunu gotovini, a ne njenu zamjenu. Građanima bi omogućio da javni novac koriste i prilikom digitalnih plaćanja. Za razliku od novca koji se nalazi na računima u komercijalnim bankama i predstavlja potraživanje prema tim bankama, digitalni evro bio bi direktna obaveza centralne banke.
Namjera je da se kroz digitalni euro uspostavi jedinstveno evropsko rješenje za svakodnevna plaćanja i istovremeno smanji oslanjanje na infrastrukturu velikih američkih kompanija. Ipak, pred ECB-om je ozbiljan zadatak – sistem će morati biti dovoljno jednostavan, siguran i praktičan da bi ga građani prihvatili, dok će trgovci morati imati jasan interes da ga uvedu u svoje poslovanje.
Uz tehnološki dio projekta, jedno od ključnih pitanja bit će i koliko će koštati uspostavljanje i održavanje cijelog sistema.
Upravo zbog velikih ulaganja i potrebe za širokim prihvatanjem, digitalni euro predstavlja jedan od najambicioznijih projekata modernizacije evropskog platnog sistema. Njegov konačni uspjeh zavisit će prije svega od toga koliko će građani i trgovci biti spremni da ga koriste.